Zvijezda, pravilnije rečeno protozvijezda, HL Bika (HL Tauri) jedna je od najmlađih dosad poznatih zvijezda, procijenjeno je da je stara samo 100.000 godina. Od nas je udaljena 520 svjetlosnih godina u smjeru zviježđa Bik. Njena posebnost je neobično masivan i svijetli protoplanetarni disk od plina i prašine koji je okružuje. Stoga nije nimalo čudno što je postala česta meta promatrača koji opažaju na radio, infracrvenim i rendgenskim valnim duljinama.

Sl. 1. Računalna simulacija zvijezde HL Bika i njezina protoplanetarnog diska, na kojoj je lijepo vidljiv veći protoplanet s masom približno 15 Jupiterovih koji je izrastao na 75 astronomskih jedinica od matične zvijezde. Ilustracija: Ken Rice/Royal Observatory Edinburg.

Tako je postala predmet izučavanja posebne međunarodne skupine astronoma koja raspolaže  sustavom radiotelskopa VLA (Very Long Array), pojačanim dodatnom 50 kilometara udaljenom antenom. Oni su za promatranja odabrali valnu duljinu 1,3 centimetra, na kojoj najmoćnije emitiraju kao šljunak veliki stjenoviti komadi. Ako su u disku još nazočni tako veliki komadi materije, to znači da je proces sljepljivanja čestica i rast protoplaneta tek započeo. U isto vrijeme engleski su astronomi radio interferometrom MERLIN promatrali zvijezdu na većim valnim duljinama, što je potvrdilo da emitiraju doista stjenoviti komadi a ne neki drugi izvori, kao primjerice vrući plin.

Astronomi su se nadali da će možda utvrditi početak rasta protoplaneta u samom začetku, tj. da su se čestice u disku tek počele sljepljivati. Nemalo ih je iznenadilo kad su otkrili nazočnost posebno velikih objekata u moru manjih. No valja reći da su na mogući veći protoplanet upućivala promatranja još od prije nekoliko godina izvršena pomoću radio interferometra Berkeley-Illinois_Maryland Array, koji nije tako osjetljiv i nema takvu moć razlučivanja kao VLA. Sada je sve jasno. Otkriveni protoplanet je velika kugla sazdana od plina i prašine, približno 15-puta masivnija od našeg Jupitera, koja oko matične zvijezde kruži još uvijek među silnim mnoštvom manjih čestica prašine i plinova te možda još raste. Događa se upravo ono što predviđaju računalni modeli protoplaneta. Iz ovog protoplaneta će se u budućnosti razviti plinoviti div, masivnija inačica Jupitera. Objekt nazvan HL Bika b je stotinu puta mlađi od dosad najmlađeg protoplaneta, koji je otkriven u putanji oko zvijezde TW Vodene zmije (TW Hydrae).

Sl. 2. Ova slika u lažnim bojama je nastala na osnovi emisije radiovalova valne duljine 1,3 centimetra. Na njoj je područje oko zvijezde HL Bika. Protoplanet je označen slovom "b", sama zvijezda je u središtu slike. Okružuje je disk od prašine i plina. Na tim valnim duljinama vidljiv je tek njegov unutarnji dio, elipsom je označena njegova ukupna veličina. Strelice pokazuju smjer mlazova usijanih plinova koji izbacuje mlada zvijezda koja je još uvijek u fazi rasta. snimka: VLA.

Kao zanimljivost spomenimo da je zvijezda XZ Bika, još jedna mlada zvijezda na tom području, prije otprilike 1600 godina prošla na maloj udaljenosti od zvijezde HL i možda uzburkala njezin protoplanetarni disk. Premda danas astronomi vjeruju da za nastanak protoplaneta u disku nisu potrebni vanjski utjecaji, daljnja će istraživanja ipak pokazati da li možda upravo gledamo predstavu rađanja planeta od samog početka, predstavu koja je započela pred samo 1600 godina.