Kometa Machholz s tek primjetnim repom (Anđelko Gljivar)

Božićno razdoblje često percipiramo i kroz vizualnu ikonografiju s neizostavnom zvijezdom repaticom u prvom planu. Ovog Božića nebeska mehanika neće nam podariti „zvijezdu s repom“, no što su to zapravo zvijezde repatice ili kako ih astronomi nazivaju – komete? Najprije moramo razjasniti kako zvijezda repatica nije zvijezda. Radi se o relativno malim nebeskim tijelima promjera jezgra od par stotina metara pa do nekoliko kilometara koji pripadaju Sunčevom sustavu. Kažemo da je kometa nebesko tijelo koje se nalazi u više ili manje izduženoj (eliptičnoj) putanji oko naše zvijezde – Sunca. Jezgro komete sastoji se od raznolikih materijala, ima tu i stijenja, leda, prašine, plinova..Kada se kometa približi Suncu dovoljno blizu zbog povećanja temperature na njenoj se površini počinju odvijati kemijski i drugi procesi koji za posljedicu imaju „isparavanje“ čestica. Oko jezgra komete najprije se formira koma (oblak plina i prašine) a ubrzo i rep (prašina, plin, led, čestice) koji se usljed djelovanja Sunčeva vjetra doslovce otpuhuje u suprotnom smjeru od Sunca.  Rep komete ponekada je jedva zamjetan a ponekada se može prostirati desecima milijuna kilometara! Refleksija Sunčeve svjetlosti od jezgre, kome i repa čini da kometu na noćnom nebu vidimo kao „zvijezdu repaticu“.

Kometa Holmes s ogromnom komom (Gregor Srdoč)

Većina kometa nam dolazi iz tkz. Oortova oblaka, oblaka s mnoštvom manjih i većih nebeskih tijela koji sferično okružuje našu zvijezdu na samim granicama Sunčeva sustava. Komete vidljive golim okom i nisu prevelika rijetkost no one koje se pamte događaju se statistički gledano svakoh deset do petnaest godina. Tko zna možda već idućeg Božića...

Kometa iznad piramida (Slavko Stojanov)

Kometa Hale Boop s dugim repom