Poznato je kako dugotrajno izlaganje Sunčevom zračenju izaziva vidljive promjene na ljudskoj koži. Nerijetko one mogu biti veoma opasne za zdravlje čovjeka, no kako na dugotrajnu izloženost reagiraju mala nebeska tijela - asteroidi? Hoće li i njihova površina ("koža") biti ruinirana nakon dugog izlaganja Suncu? Možemo li tako pogledom na boju površine asteroida zaključiti koliko su stari, kakav im je sastav tla, kuda su potovali..?

Ekipa astronoma s Europske južne opservatorije (ESO) u svojim je istraživanjima malih nebeskih tijela u Sunčevom sustavu došla do rezultata koji nam pokazuju koliko Sunce utječe na asteroide. Jasno, ne radi se o istom mehanizmu utjecaja zračenja na čovjeka i mala nebeska tijela. Dok smo mi izloženi UVA, UVB i drugim vrstama zračenja (koje u previsokim dozama negativno utječu na izgled i zdravlje naše kože) istodobno smo Zemljinim magnetskim poljem i atmosferom zaštićeni od znatno opasnijeg Sunčeva vjetra!

Asteroidi to nisu. Oni nemaju atmosfere a ni magnetsko polje (doduše, poneki ga imaju ali je ono preslabo!) koje bi sačuvalo njihovu površinu od destruktivno g djelovanja Sunčeva vjetra.

Većina starih asteroida, nastalih još u vrijeme formiranja planeta ili tek nešto kasnije većinom imaju tamniju i kraterima izudaranu površinu. Tamniju iz razloga što je Sunčev vjetar svojim djelovanjem doslovce spržio materijal na površini. Oni nešto mlađi, nastali kasnije, odnosno nastali srazom dva ili više nebeskih objekata obično su svijetliji i s manje udarnih formacija.

Milijuni godina u svemirskih mjerilima tek su sekunde ili minute u usporedbi s životnim vijekom čovjeka. Potrebno je skoro milijardu godina da se komadić nebeskog tijela, oslobođen primjerice iz unutrašnjosti nekog većeg tijela uništenog u sudaru, "nakvarca" u Marsovski tamniju boju, naspram "Mjesečevo svijetle" koju je imalo u trenu nastanka.
Razumijevanje ovih procesa umnogome pojašnjava evoluciju asteroida, učestalost sudara, njihove putanje, utjecaj Sunčeva vjetra i svemirskog vremena te ima implikacije i na problematiku meteorita nađenih na Zemlji.

Iako je ovo područje astronomskih istraživanja tek u povojima, već su prvi preliminarni rezultati u stanju objasniti razlike u građi meteorita od asteroida. Udaljenost od Sunca, njegova aktivnost, sudari u planetarnom sustavu, utjecaj većih nebeskih tijela (planete, posebice Jupiter) sve to utječe na male ledene gromade koje se nalaze posvud oko nas. Baš poput čovjeka i one se tijekom vremena susreću s brojnim događanjima i pojavama koje ostavljaju traga na njima.