Dana 18. siječnja (januar) 2022. godine u blizini našeg planeta proletio je jedan asteroid za kojega kažu da je potencijalno opasan po nas. Otuda mu i oznaka PHA (Potentially Hazardous Asteroid) i NEO (near-Earth object). Otkrio ga je Robert McNaught iz zvjezdarnice Siding Spring Observatory u Australiji, 9. kolovoza (avgust) 1994. godine. Ovaj kameni asteroid veličine 1,3 kilometara spada u skupinu Apollo asteroida.
Baš prikladno, snimio sam ga iz zvjezdarnice Apollo. 😊
Apollo ili Apoloni su skupina asteroida ili planetoida kojima se periheli nalaze unutar Zemljine putanje, a afeli u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas). Neki prilaze vrlo blizu Zemlji, pa je moguće da uđu u njezinu atmosferu ili padnu na površinu. Apolon (1862 Apollo) je planetoid koji je 24. travnja 1932. otkrio njemački astronom Karl Wilhelm Reinmuth. Nazvan je po Apolonu, grčkom bogu Sunca i svjetlosti i po njemu je cijela ta skupina asteroida tako i nazvana.
No, asteroid 7482 (1994 PC1) za sada ne predstavlja opasnost po naš planet. Vrebao sam ga već neko vrijeme, čekajući da nam se približi kako bih ga snimio. To se i dogodilo, 18. siječnja 2022. godine približio nam se na 1,9 milijuna kilometara što je samo oko 5,3 puta dalje od Mjeseca. Sjaj mu se povećao na 10,2m pa ga nije bilo teško uočiti. Naravno, ne okom ili dvogledom neko teleskopom. Jurio je brzinom od oko 70.000 kilometara na sat, odnosno oko 19,56 kilometara u sekundi.
Da bih ga snimio trebao sam se opremiti točnim efemeridama, podacima o njegovom položaju i sjaju. Kada sam ih upisao u računalo teleskopa, dalje je bilo lako. Asteroid se nalazio u zviježđu Kita i jurio je doista brzo. Za razliku od snimanja JWST teleskopa koji je išao vrlo sporo, ovaj je asteroid naprosto tutnjao kroz vidno polje teleskopa. Vidite to na astrofotografijama i u videu. Već na 10 sekundi ekspozicije vidio se u obliku crtice među zvijezdama. Zvijezde za umjeravanje bile su Menkar u zviježđu Kita i Hamal u zviježđu Ovna.
U jednom trenutku mi je čak pobjegao. Nisam ga mogao naći. Dok sam za potrebe obrade snimaka snimao darkove i biase, on je u međuvremenu odjezdio i teleskopi ga nisu mogli pronaći. Što se dogodilo? On je po deklinacijskoj osi iz minusa prešao u plus, a ja sam ga tražio pod minusom i nikako ga naći. Rektascenzijska os je bila ispravna. Kada sam shvatio da RA nije više minus nego je plus, sve se posložilo i asteroid se vratio u vidno polje teleskopa. :-)
U dnevnik sam upisao: Vedro, slika jasna. Asteroid se jasno vidi. Vrlo je brz. Snimao sam ga na 40 sec. i 20 sec. i ostavlja dugi trag, na 10 sec. je još uvijek u obliku crtice, a na 5 sec. je točkica. Mjesečina, Mjesec je na 99,2 % osvijetljenosti. Bez vjetra. Magnituda asteroida je 10,27.
https://www.youtube.com/watch?v=f_kLaB0h1BU
Trebalo mi je eto, nekoliko dana da tu hrpu snimaka obradim i posložim, od njih napravim završne astrofotografije i to sve skupa još pretvorim u video. Napokon sam završio i na vama je da to pregledate i slobodno u komentarima tu ispod članka napišite što mislite o svemu tome.
, 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
