Ovo je novi člančić s NASA-inog (i ESA-inog) sajta Svemirskog teleskopa Hubble.
Ta je slika već bila viđena, samo što su joj, valjda, dodane neke od valnih duljina vidljivog svjetla. Ova nova slika svakako izgleda bolje od ranijih.
U jednom znanstvenom radu iz 2018. g. se kaže da su dvije zvijezde u R Vodenjaka bile u periastronu, tj. točki najvećeg međusobnog približavanja, 1979. g. (plus-minus dvije godine). To bi značilo da su u sljedećem periastronu najvjerojatnije bile lani.
Ranije objave o R Vodenjaka su ovdje:
Priredio i prilagodio: |
Hubble vidi jedan zvjezdani vulkan
NASA-in Svemirski teleskop Hubble nam je omogućio da na dramatičan i očaravajući način izbliza promotrimo jednu od najživahnijih zvijezda u našoj galaktici, koja u svemir izmahuje ogromnim spiralnim krilima.
Na udaljenosti od oko 700 svjetlosnih godina od nas, dvojni zvjezdani sustav zvan R Vodenjaka (R Aquarii) proživljavala silovite provale koje u svemir izbacuju ogromno pramenje od svijetlećeg plina. Ti izuvijani stelarni odljevi čine da okolica sustava nalikuje pomahnitaloj vrtnoj prskalici. To na dramatičan način demonstrira kako svemir distribuira proizvode nuklearnih procesa koji se odvijaju duboko unutar zvijezda.
R Vodenjaka je jedna od dvojnih zvijezda kakve nazivamo simbiotskim zvijezdama. Primarna zvijezda u nekom takvom sustavu je ostarjeli crveni div, dok je je njena pratilja zbijeni i sagoreni ostatak zvijezde zvan bijeli patuljak. Ovaj crveni div je svrstan u miride, promjenjive zvijezde slične Miri Kita. On je više od 400 puta širi od Sunca. To napuhano čudovište od zvijezde pulsira, mijenja temperaturu na svojoj površini, kao i svoj sjaj. Sjaj mu s periodom od približno 390 dana promijeni za 750 puta! Kada je najsjajnija, R Vodenjaka zasljepljuje, blješteći skoro 5000 puta jače od Sunca.
Bijeli patuljak obilazi crvenog diva s periodom od 44 godine, a dok prolazi točkom najvećeg približavanja primarnoj zvijezdi, on svojom gravitacijom ne sebe privlači vodik s većeg objekta. (To je, zapravo, parazitski, a ne simbiotski odnos. Prim. prev.) Taj se materijal nakuplja na površini bijelog patuljka, dokle god se u njemu ne pokrene spontana nuklearna fuzija. Zbog toga cijela površina eksplodira kao divovska vodikova bomba. Nakon te provale, ciklus nakupljanja goriva počinje iznova.
Provale iz srca sustava izbacuju u svemir gejzirskim mlazovima slično pramenje. To se pramenje na čudnovat način uvija i razvlači u duge struje od plazme. Usijani materijal u pramenju biva svijan silinom eksplozije i usmjeravan dalje od dvojnog sustava snažnim magnetskim poljima. Odljev je svijen u spiralni uzorak. (Do svijanja dolazi usljed međudjelovanja svježe oslobođenog materijala s onim koji je bio izbačen ranije.) Plazma brizga u svemir brzinom većom od 1,6 milijuna kilometara na sat, što je brzina kojom bi se od Zemlje do Mjeseca stiglo za 15 minuta! Pramenje sjaji vidljivim svjetlom jer ga energijom napaja usijano zračenje zvjezdanog dvojca.
Hubble je ovu zvijezdu prvi put promatrao 1990. g. R Vodenjaka je bila razlučena u dvije vrlo sjajne zvijezde razmaknute oko 2,6 milijardi kilometara. ESA-in Hubbleov tim je načinio jedinstvenu animaciju dinamičnog ponašanja E Vodenjaka, sastavljenu od Hubbleovih opservacija provedenih od 2014. do 2023. g. Pet fotografija uključenih u nju pruža uvid u brze i dramatične promjene dvojne zvijezde i maglice koja je okružuje. Dvojna zvijezda mijenja sjaj zbog intenzivnih pulsacija crvenog diva.
Čak i prema astronomskim mjerilima, prizorište je ogromno. Izbačeni materijal se može vidjeti do barem 400 milijardi kilometara od zvijezde, što je 24 puta više od promjera Sunčevog sustava. (Vrlo je arbitrarno to gdje je granica Sunčevog sustava. Navedena udaljenost je oko 44 puta veća od promjera Neptunove staze. Prim. prev.) Ovake i druge slične Hubbleove fotografije će značajno unaprijediti našu predodžbu o stelarnim "vulkanima" kakva je R Vodenjaka.
NASA, ESA, Matthias Stute, Margarita Karovska, Davide De Martin, Mahdi Zamani, N. Bartmann (ESA/Hubble)
Velika slika: