David Lafreniere s University of Toronto, Ontario, Kanada, uspješno je kolegama astronomima demonstrirao novu tehnologiju traženja ekstrasolarnih planeta.

Nije riječ ni o kakvoj novoj vrsti potrage za planetama drugih zvijezda već o novom pristupu obrade fotografija kako sa svemirskog teleskopa Hubble tako i zemaljskih teleskopa.

Lafreniere tako iznosi informaciju kako se na stotine ekstrasolarnih planeta najvjerojatnije već nalazi na snimkama koje posjedujemo samo ih do sada nismo na pravilan način znali obraditi i interpretirati a samim time izmakla su nam i otkrića istih.

Na snimcima HSTa (Hubble Space Telescope) iz 1998. područja oko zvijezde HR 8799 nisu postojale nikakove naznake, osim nakupina plina i prašine, da bi se tamo mogao nalaziti pravi ekstrasolarni planet. Desetak godina kasnije veliki zemaljski teleskopi Keck i Gemini North zamijetili su kako tamo ipak ima nečega. Planet oznake HR 8799b sedam je puta masivniji od našeg Jupitera koji oko matične mlade zvijezde orbitira s periodom od 400 godina, a oboje su od nas udaljeni 130 svjetlosnih godina!

Naknadna obrada fotografija, računalno modeliranje i izračun putanje u retrogradnom smjeru pokazali su gdje bi se planet morao nalaziti za vrijeme snimanja s HSTom prije deset godina. Suvremenom analizom ondašnjih snimaka planet je pronađen i na fotografijama HSTa! To je dalo poticaj Lafreniereovoj ekipi da načini nove algoritme za prepoznavanje planeta i oko drugih zvijezda iz arhivskih materijala nastalih tijekom petnajstak godina.

Zanimljivo je kako su astronomi ponovo iznenađeni mogućnostima ostarjelog HSTa, preciznije rečeno podsustava NICMOS (Near Infrared Camera and Multi-Object Spectrometer). Pokažu li nove analize fotografija postojanje još svjetova oko udaljenih zvijezda, biti će to pravi zgoditak na lotu za astronome. No tu nije kraj važnosti ovog otkrića. HST se nalazi izvan Zemljine atmosfere te prikuplja znatno veći dio elektromagnetskog spektra. Bez gubitka signala i smetnji HST ne samo da može pomoći u otkrivanju novih ekstrasloranih planeta, već će njegovi godinama skupljani podaci koristiti u preciznom određivanju putanje ali i kemijskoj analizi te u konačnici čak i detekciji pojedinih elemenata na površini i/ili atmosferi planeta izvan našeg sustava! Otkriće vodene pare u atmosferi drugih svjetova podižu njegov rejting kod astrobiologa - voda je osnovni preduvjet za život kakav danas poznajemo. Natjeravanjem opreme preko zamišljenih inženjerskih i konstruktorskih granica možemo saznati da li na udaljenim svjetovima postoje - oblaci!
HST je u proteklih desetak godina na principu koronografije intenzivno istraživao 200tinjak zvijezda u potrazi za planetama i protoplanetarnim diskovima. Prema svemu sudeći tek se sada otvaraju vrata za pravu revalorizaciju podataka.

Ekstrasolarnim planetama u našoj se zemlji praktično bavi jedino tim astronoma okupljen oko Astronomske udruge Vidulini (AUV). Vidulinima je prvima u Hrvatskoj i okolici pošlo za rukom da minimalističkom opremom snime tranzit ekstrasolarnog planeta, svega nekoloko mjeseci nakon što su to uspijeli načiniti u NASA! Gregor Srdoč već dvije godine vodi projekt problematike planeta drugih zvijezda, a direktno je uključen u nekoliko međunarodnih istraživačkih projekata. Nabavkom nove opreme pri AUV možemo uskoro očekivati prvo otkriće ekstrasolarnog planeta i iz Hrvatske.