Sve od 2006. godine, kada je na zasjedanju Međunarodne astronomske unije (International Astronomical Union) izglasano da Pluton više nije planet, vode se žustre debate o toj temi. Plutonu je donekle vraćen ugled time što su njemu slična tijela u vanjskim predjelima Sunčeva sustava nazvana skupnim imenom plutoidi. No mnoge je astronome svo to vrijeme zbunjivala prije svega definicija planeta koja je zapisana pri IAU. Sad su planetolozi sa Planetary Science Institute pripremili novu definiciju planeta.
Fenomenalnog starogrčkog matematičara, astronoma, geografa i pesnika Eratostena (grč. Ερατοσθενης)iz Kiree danas smatramo velikanom antičke astronomije, a mnogi za jednog ako ne najboljeg a ono svakako najlucidnijeg među njima.
Ova slika prikazuje zbijeno (kuglasto) zvjezdano jato nazvano NGC 1651. Poput objekta viđenog na jednoj drugoj nedavnoj Slici tjedna, i ono se nalazi na oko 162 tisuće svjetlosnih godina od nas, u najvećoj i najsjajnijoj od satelitskih galaktika Mliječnog Puta, Velikom Magellanovom Oblaku
Prosto je neverovatno da jedan tako daleki objekat ima toliku moć i da bez njega mi ljudi ne bismo postojali. A ne bi postojale ni mnogo jednostavnije forme života od nas, pa možda ni život sam. Bar na ovoj planeti. Ima astronoma koji veruju da je za život bilo gde u svemiru neophodan Jupiter i to ovakav kakav je naš: određene mase, na određenom rastojanju od zvezde.
Ali sve je relativno jer s druge strane na Zemlji vode baš i nema toliko koliko nam se čini kada stojimo na obali mora. Stvar je u tome što je tih navedenih pet kilometara prosečne dubine okeana, neprimetno prema prečniku Zemlje koji iznosi nešto više od 12.740 kilometara. Sem toga ispostavilo se da na nekim telima Sunčevog sistema vode ima i više nego na Zemlji iako su ona, ta tela ponekad i mnogo, mnogo manjeg prečnika od naše planete.
Soyuz MS-25 uspješno je jučer (subota, 23.03.2024.) u 13:36 po našem vremenu (UT+1) lansiran sa Ruskog kozmodroma Baikonur ka Međunarodnoj svemirskoj postaji (MKS) raketom Soyuz 2.1a
Kako bi Mars mogao skrivati tajnu o poreklu života
Iako volimo da zamišljamo male zelene, veća je verovatnoća da će život na drugim planetama biti mikrobski. Planetarni naučnik, Natali Kabrol, nas vodi na Mars u potragu za mikrobima, lov koji nas, nelogično, vodi do udaljenih jezera na Andima. Ovi ekstremni životni uslovi - sa tankom atmosferom i sprženom zemljom - približni su uslovima kakvi su bili na površini Marsa pre oko tri i po miliona godina. Kako se mikrobi prilagođavaju da bi preživeli ovde može nam pokazati gde da ih tražimo na Marsu - i to bi nam moglo pomoći da razumemo zašto nekad putevi mikroba vode do stvaranja civilizacije, dok drugi vode do ćorsokaka.
Sve od 2006. godine, kada je na zasjedanju Međunarodne astronomske unije (International Astronomical Union) izglasano da Pluton više nije planet, vode se žustre debate o toj temi. Plutonu je donekle vraćen ugled time što su njemu slična tijela u vanjskim predjelima Sunčeva sustava nazvana skupnim imenom plutoidi. No mnoge je astronome svo to vrijeme zbunjivala prije svega definicija planeta koja je zapisana pri IAU. Sad su planetolozi sa Planetary Science Institute pripremili novu definiciju planeta.
Fenomenalnog starogrčkog matematičara, astronoma, geografa i pesnika Eratostena (grč. Ερατοσθενης)iz Kiree danas smatramo velikanom antičke astronomije, a mnogi za jednog ako ne najboljeg a ono svakako najlucidnijeg među njima.
Takvo jedno, 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
