Bura je sastavni dio našeg primorskog okružja, uz jugo, markantan je to vjetar svima nama dobro znan. Iznimno hladan i jak sjeverozapadnjak koji puše iz pravca kopna prema moru. Povremeni udari (refuli) redovno dostižu brzine preko 150 km/h, nerijetko i preko 200 km/h.

Najveća brzina bure od 304 km/h izmjerena je krajem decembra 2003. od čvorišta Sv. Rok do čvorišta Posedarje na autocesti A1 (istina, taj se podatak ne smatra službenim obzirom da instrumenti nisu bili baždareni za takve ekstremne brzine vjetra).

Nepredvidljiv je to vjetar koji nastaje kada suh, težak, hladan zrak s kopna struji prema moru. Dinamičko zagrijavanje zraka pri njegovom spuštanju na niže nadmorske visine spriječava kondenzaciju vodene pare otud svojstvo suhoće zraka, bure. Poznata je lokalna uzrečica kako se bura rađa oko Senja, udaje oko Rijeke a umire oko Trsta. Traje danima, ovisno o meteorološkim prilikama od dva-tri pa do sedam-osam dana. Prodorni vjetar ulazi u kuće doslovce kroz zidove, približite li npr. svijeću strujnim utičnicama plamen će se povijati na struji zraka. Prozori i vrata koji ne dihtaju savršeno usljed struje zraka proizvode zavijajuće zvukove. Oborena stabla, prevrnuti kontejneri, zabrane prometovanja redovna su posljedica svake bure. Pa ipak to je koristan i potrebit vjetar koji nezdravu magluštinu i vlagu istjera poput terminatora. Nakon bure nastupa vedro i sunčano vrijeme. Svježi, planinski zrak koji nam ostaje nakon bure obogaćen je ioniziranim česticama soli i joda i dokazano djeluje povoljno na naš organizam. Tu treba razlučiti situaciju kada se nađemo na vjetrometini iznimno jake i hladne bure, u takvim uvjetima postaje opasna za zdravlje. Vidljivost i bistrina atmosfere nakon bure iznimno je dobra. Redovna je pojava da sa obala Istre vidimo Alpe koje se pomalo nestvarno uzdižu „iz mora“. Osobina ovog vjetra je i njegova dnevna karakteristika (dnevni hod) koja ima dvostruku periodu; primarni maksimum i minimum jačine događa se oko 21h odnosno oko 14h, sekundarni maksimum i minimum događaju se oko 07h odnosno oko 02h. Razlikujemo dvije vrste bura; anticiklonalnu i ciklonalnu. U prvom slučaju obično je vrijeme vedro dok je u drugom oblačno i tmurno uz padaline (otud i naziv „škura bura“).

Iako je bura specifična, lokalna pojava treba ju promatrati u širem kontekstu, pa su tako neki od najvažnijih čimbenika nastanka bure nagib Zemljine osi, odnosno izmjena godišnjih doba, prodor hladnih polarnih zračnih masa u naše krajeve...mogli bi reći kako je bura dio globalnog svemirskog vremena s lokalnim implikacijama. Ukoliko ste dovoljno hrabri i odvažni pravo vrijeme da odete negdje blizu mora i uživate u „oceanskim valovima“ je upravo za burnih dana.