Postavljanjem 3D printanog logotipa u postolje Sunčanog sata završena prva faza CSI Pula

Prva faza radova na vanjskim instalacijama Centra za istraživanje svemira Pula, koji se prema idejnom riješenju Astronomske udruge Vidulini  formira u suradnji i partnerstvu s Industrijsko-obrtničkom školom Pula na Vidikovcu, završena je simboličnim postavljanjem 3D printanog logotipa škole u postolje Sunčanog sata. Dosadašnji ravnatelj škole Petar Gavrić, aktualni ravnatelj Dragan Radovanović i Marino Tumpić (AUV) složnim su rukama u betonsko postolje Sunčanog sata postavili simbolični artefakt koji su učenici u prvom polugodištu isprintali u kabinetu robotike.

Vanjski kompleks CSI Pula čine četiri edukativno-informativne instalacije koje se mogu slobodno posjetiti, vidjeti, doživjeti u neposrednom okolišu škole. Sunčani sat centralno je mjesto odakle sve počinje, baš kao u svemiru (Sunčevom sustavu) čiji smo i mi dio. U prvoj fazi postavljeno je postolje Sunčanog sata, sustav satnog mehanizma znatno je zahtjevniji a biti će postavljen naknadno, u drugoj fazi. 

Na Sunčani sat nadovezuje se planetarna šetnica u mjerilu pa je tako primjerice 150 milijuna kilometara između Sunca i Zemlje na šetnici predstavljeno udaljenošću od jednog i pol metra. Do Jupitera ima skoro milijardu kilometara a na šetnici nepunih deset metara. Pluton, koji po aktualnoj definiciji nije planet već planet patuljak, je tako udaljen 65m a u svemiru bi to bilo šest i pol milijardi kilometara. Do planeta se stiže puteljcima, brižljivo odabranim smjerovima a svakom planetu pridodat je mali puteljak van glavnog smjera koji predstavlja isječak njegove orbite oko Sunca. Izuzev Merkura, Venere i Zemlje koji su preblizu Suncu, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton predstavljeni su sadnicama stabala. Agronom Ivica Lađarević odabrao je crveni cedar za (crveni) Mars, ladonju i pitomi kesten kao velika stabla za velike planete Jupiter, odnosno Saturn.. Tako sve do Plutona uz uvažavanje prigodne simbolike. Ovaj postav čini prvu fazu formiranja planetarne šetnice. Ona će u drugoj fazi dobiti dodatne sadržaje, između ostalog i VR sadržaj (virtualna stvarnost) kojime će posjetitelji putem mobilnih telefona “uživo” moći prošetati putem planeta. Taj je dio sad u pripremi, projekt vodi Gabrijel Erman (E4TECHNOLOGY) a učenici će u njega biti uključeni na jesen.

Na pripremljeno postolje postavljen je Gnomon. Gnomon je najstariji astronomski instrument na svijetu pomoću kojeg su naši preci mogli odrediti doba dana, strane svijeta te se orijentirati u prostoru pa čak i formirati godišnji kalendar. Gnomon u ovom slučaju ima dvojaku funkciju, u drugoj fazi učenici će mjeriti i iscrtati na tlu markacije baš kao što su to radili naši preci a poslužiti će i kao stup – nositelj putokaza prema stranama svijeta i izabranim naseljima na svim kontinentima.

Prvi kontingent pomno izabranog autohtonog bilja posađen je na pripremljenoj podlozi te čini prvu fazu radova na  biljnom (cvjetnom) modelu naše galaktike. Raznolikost bilja, boja listova, cvjetova dočarati će spiralni izgled našeg zvjezdanog grada (Mliječni put). Plavi cvjetovi predstavaljati će plave, mlade zvijezde, žute boje zvijezde poput našeg Sunca, crvene boje ukazivati će na velike zvijezde naspram kojih je naše Sunce tek maleni patuljak. Zasad o biljkama brigu vode spremačice škole pazeći da ne ostanu bez vode kako bi bile spremne da brigu o njima u novoj školskoj godini preuzmu učenici.

Unutarnji kompleks sačinjavaju dvije instalacije, Mjesečev/Marsov poligon i Zid vremena, od kojih je potonja u cijelosti završena. Ona predstavlja svjetske vremenske zone, odnosno izabrane gradove na svim kontinentima kojima su pridodati analogni satni mehanizmi podešeni da pokazuju tamošnja lokalna vremena. Uz nazive gradova tu je i formula UT plus ili minus sati već prema tome kojoj vremenskoj zoni pripadaju.

Mjesečev/Marsov poligon izuzetno je zahtjevna instalacija koja traži znatan angažman učenika, profesora, suradnika i partnera angažiranih u njegovoj izradi. U ovom trenutku predstoji još samo posao dorade modela rakete u mjerilu M 1:8 i njezino postavljanje na lansirnu rampu kako bi prva faza bila u cijelosti realizirana. Tijekom prošle i ove školske godine učenici su u sklopu obrazovnog procesa, praktične nastave, stjecanja znanja i vještina izradili makete i modele u realnom mjerilu sa neophodnim konstruktivnim elementima svemirskih letjelica. Zgotovljeni su tako lender, rover, orbiter, pikosatelit i bespilotna krilata letjelica. U naravi ove tehničke tvorevine predstavljaju sve elemente složene i skupe robotičke svemirske misije na drugim svjetovima, poput Mjeseca ili Marsa. Treba napomenuti kako ovi elementi nisu rađeni kao kopija neke prošle, aktualne ili buduće svemirske misije jakih svemirskih agencija Rusije, Kine, Europe, SAD.. već prema orginalnim nacrtima misije koju je Astronomska udruga Vidulini u sklopu globalnog natjecanja Google Lunar X Prize (Synergy Moon Team) planirala za misju na Mjesec. (Vidulini su u sklopu Synergy Moon Team-a na kraju deset godina dugog natjecanja proglašeni pobjednicima, jedan od još svega četiri tima koji su od početnih stotinjak izborili ostanak i ulazak u finale na samom kraju natjecanja).  U drugoj fazi učenici i mentori u atriju unutar škole izraditi će vjernu kopiju Mjesečeva/Marsova krajolika na površini od 60m2 te tamo postaviti svoje “nebeske izaslanike”. Kad sve bude gotovo svi zainteresirani prošetati će Mjesecom, odnosno Marsom, u okružju maketa/modela sve sile tehnikalija koju čovječanstvo tamo šalje.

Planova za kasniju nadogradnju Centra za svemirska istraživanja Pula ne manjka. Ono što će zasigurno ući u realizaciju je postavljanje dvaju robotiziranih teleskopa posebne namjene, svenebne kamere za opažanje neba danju i noću a neće manjkati niti događanja o kojima za sada još ne žele govoriti dok za njih ne dođe vrijeme.

Iako zbog neprilika uzrokovanih pandemijom COVID-19 učenici do, skorog, kraja školske godine nažalost neće boraviti u školskim klupama oni se redovno raspituju kako se “drže” proizvodi, djela, njihovih ruku. Naredni tjedni i mjeseci do početka školske godine neće proći u pukom čekanju. Za ljeto se pripremaju lansiranja dvije bespilotne letjelice u bliski svemir. Nadajmo se samo kako će epidemiološka situacija biti dobra te da će samom lansiranju letjelica tipa HISTRION 108 i 110 moći prisustvovati i učenici i njihovi roditelji.

Petar Gavrić, dosadašnji ravnatelj Industrijsko obrtničke škole Pula;

Stvari koje smo pomalo stidljivo i skromno prije nekoliko godina započeli raditi kao partneri s Astronomskom udrugom Vidulini (Marino Tumpić i suradnici) vremenom su prerasle u velike i ambiciozne projekte kao izvrstan način kvalitetnog odvijanja praktičnih aktivnosti učenika naše škole. Pokazalo se kako je osjetiti i vidjeti stvaranje proizvoda od nule pa do završetka i znati za njegovu krajnju namjenu izuzetno dobro primljeno od strane učenika, profesora i suradnika. Sve ove instalacije prate učenike u njihovom školovanju i odrastanju. Stvari ostaju u i oko škole te time  pridonose obogaćivanju njezina sadržaja i izgleda na dobrobit cijele zajednice.

Dragan Radovanović, sadašnji ravnatelj Industrijsko obrtničke škole Pula (vd);

Formiranje Centra za svemirska istraživanja Pula potpuno je kompatibilno sa nastavnim planom i programom škole. Učenici su u samom centru događanja te na ovaj način stječu dodatna, realna praktična znanja i vještine koja će im posebice dobro doći kada sutra krenu u svijet tržišta rada. Naša škola je škola praktičnih, realnih zanimanja. Ovime to pokazujemo i našoj okolini koja nas prepoznaje po radu i rezultatima. Mi imamo kabinete, učionice praktikume opremljene  vrhunskom tehnikom, profesorima koji svakodnevno marljivo rade i prenose znanja i iskustva na mlade. U narednom vremenu još ćemo više surađivati na zajedničkim projektima sa Vidulinima. Mladi ljudi koji ove godine upisuju prve razrede srednjih škola kod nas zaista mogu uz učenje i rad steći znanja i iskustva koja će im biti od velike koristi kasnije u životu. Danas kada smo silom prilika proces učenja morali u cijelosti odraditi digitalnim tehnologijama na daljinu, zanimljivo je napomenuti  kako je Industrijsko obrtnička škola Pula prva srednja škola u Istarskoj Županiji  koja je uvela e-dnevnike.

Marino Tumpić, voditelj projekta Centar za svemirska istraživanja Pula, Astronomske udruge Vidulini;

Zahvaljujući razumijevanju i potpori dosadašnjeg ravnatelja Petra Gavrića a sada i novog ravnatelja Dragana Radovanovića, uspjeli smo zanimljivim, edukativnim projektima privući pažnju mladih ljudi. Sve što zajedno radimo uklapa se u odgojno-obrazovni process škole a finalni proizvodi imaju i permanentni edukativni učinak uz svakodnevnu vrijednost. Posebice nas veseli što i brojni građani u svojim šetnjama pored škole stalno zapitkuju “što vi to radite” pa onda zastanu i razgovaraju o projektima oduševljeni kako i oni dobijaju stvari o kojima nisu nikada ni razmišljali da će im biti na dohvat ruke. Prva faza CSI Pula je sada završena, predstoji nam još puno posla na dobrobit svih.

Dragan Basara, profesor u Industrijsko obrtničkoj školi;

Svega ovoga ne bi bilo bez razumijevanja gospodarstvenika koji su prepoznali obrazovni, edukativni, društveno vrijedan i koristan posao, odnosno rezultat koji ostaje trajno na dobrobit cijeloj zajednici. Nemjerljivu potporu i pomoć pri izvođenju zemljanih radova i dovoza/odvoza materijala pružio nam je i Gosp. Miro Mirković (Cesta d.d., Pula) na čemu im svesrdno zahvaljujemo.

Centar za istraživanje svemira Pula zamišljen je i kao vizualno-doživljajni skup instalacija sa edukativnom zadaćom te svakodnevnom praktičnom ulogom. Učenici, prolaznici, posjetitelji će tako ne samo primjerice vidjeti koliko je sati po Sunčevom vremenu već tu mogu zastati, sjesti i odmoriti. Brižljivo odabrane mirkolokacije maksimalno su uvažile posebnosti okoliša. Sunčani sat je tako u ljetnim mjescima ujutro osvjetljen a zatim ulazi u hladovinu postojećih borova na dva do tri sata. Taman za vrijeme učeničke marende kako bi djeca u miru predahnula. Po završetku nastave Sunčani sat je opet osvjetljen te ispraća djecu svojim kućama. Jednom rečenicom; Istra i Pula s Centrom za istraživanje svemira dobijaju cijeli svemir u malome.

POGLEDAJTE ALBUM FOTOGRAFIJA O OVOM DOGAĐAJU (28 fotografija)

Ista tema: O cvijetnoj galaktici i astronautici Istre