Planet u perihelu

Danas, 04.01.2023. u 17:17 po našem vremenu (UT+1) Zemlja će se naći najbliže Suncu, kažemo da je planet u perihelu. Od Sunca će nas dijeliti „samo“ 147.098.925km. Preciznije, tolika je razdaljina od centra planeta do centra zvijezde. Zemlja se oko Sunca kreće po zamalo kružnoj putanji, ipak postoji mali ekscentricitet koji u konačnici rezultira razlikom od bezmalo pet milijuna kilometara ovisno o tome jesmo li najbliže ili najdalje od Sunca. Šestog dana srpnja mjeseca (22:06h UT+1)nalaziti ćemo se najdalje od Sunca (ta se točka naziva afel), razdaljina će tada biti 152.093.251km.

Uvijek nam je bilo pomalo nelogično da se zimi nalazimo najbliže a ljeti najdalje od Sunca. No pogledamo li to iz perspektive onih što žive na južnoj Zemljinoj polutci stvari bi bile sasvim logične. Kod njih su godišnja doba „obrnuta“ od naših, kad je kod nas zima kod njih je ljeto.. Godišnja doba, temperature i vremenske prilike ovise o nagibu kojim zrake Sunčeve svjetlosti padaju na tlo. 

Da stvari u svemiru nisu „zacementirane“, da se sve kreće, uočavamo i na primjeru datuma kada se događaju perihel i afel. Od godine do godine ti datumi variraju za dan, dva ili čak tri! Načelno gledano perihel se sve više udaljava od zimskog solsticija. Primjerice, godine 1246. prvi dan zime (zimski solsticij) i dan kad je Zemlja bila najbliže Suncu (perihel) bio je jedan te isti datum. Za nešto više od 4.400 godina perihel će se dogoditi na prvi dan proljeća (proljetni ekvinocij), biti će to 6.430. godine. Naravno, za nekoliko tisuća ili desetaka tisuća kilometara mijenjaju se i vršne udaljenosti Zemlje od Sunca tijekom godina. Iako nam se ove vrijednosti čine ozbiljnim parametrima one manje utječu na našu klimu od primjerice velikih pjega na Suncu! Samo 0,5% ili 1% promjene aktivnosti Sunca itekako bismo osjetili na globalnoj klimi Plave točke u beskraju, našeg vodenog svijeta.