Dva jaka potresa mijenjanju razumijevanje jezgra planeta

Prema upravo objavljenim znanstvenim studijama, dva jaka potresa magnitude 4,2 i 4,1 značajno mijenjanju naše poimanje jezgra planeta i procesa koji se odvijaju duboko ispod njegove površine. Oni bili znatno jači od prethodno rekordnog potresa magnitude 3,7. Superprecizni i skupi senzorički sustavi bilježenja i mjerenja intenziteta potresa SEIS (Seismic Experimet for Interior Structure) kojima upravlja međunarodni tim znanstvenika ovim je podacima i radovim u cijelosti opravdao višestruke proboje financijske konstrukcije kao i dvogodišnje prolongiranje početka rada.

Potresi su rezultat kretanja tektonskih ploča ispod površine. Na Zemlji oni su uzrok straha i oštećenja materijalnih dobara, kada se radi o jakim potresima sposobni su promijeniti lice zemlje sa devastacijom ljudskog rada i gubitkom života. I na našim prostorima svjedoci smo nepredvidljivih prirodnih sila i njihovih rezultatni na naše živote, društvo, ekonomiju..

Potrese iz naslova ne možemo nazvati zemljitresima iz razloga što su se dogodili na Marsu, te stoga ovdje pričamo o marsotresima. Joo od šesdesetih godina prošlog stoljeća naši roboti istražuju taj dalek svijet iz orbite i na površini. Što se događa ispod Marsove površine bila je zagonetka sve do misije NASAina landera Mars InSight koji je tamo sa seizmometrima pristigao 26.11.2018. te po prvi puta zabilježio marsotres. Od tada na ovamo precizni instrumenti sposobni uhvatiti tisućama kilometara dalek marsotres zabilježili su ukupno 733 potresa od koji je 35 bilo magnitude 3,0 – 4,0.

Rekordno jaki marsotresi magnitude 4,2 i 4,1 dogodili su se 25.08.2021. a međunarodna ekipa znanstvenika sada je na osnovu istih publicirala znanstveni rad koji će nam pomoći u razumijevanju crvenog planeta, procesa njegova nastanka i evolucije ali i boljem razumijevanju lokalnih potresa, zemljotresa. Marsovo jezgro u promjeru je 1.830km, znatno veće od Zemljine jezgre (1.220km), usprkos tome što je Zemlja znatno veći planet. 

Znanstvenicima su bile potrebne stotine godina da utvrde postojanje i promjer Zemljine jezgre, i to je učinjeno tek za vrijeme letova svemirskih brodova Apollo ka Mjesecu sedamdesetih godina prošlog stoljeća, izjavio je Simon Stähler glavni autor predmetnog znanstvenog rada sa Swiss research university, ETH Zurich. Četrdeset godina nam je trebalo da definiramo jezgro Mjeseca, na Marsu nam je to pošlo za rukom za svega dvije godine istraživanja. Pronaći i definirati jezgro nekog planeta stvar je koja se znanstveniku pruža jednom u životu. Mi imamo životnu šansu i priliku razumijeti marsotrese i procese ispod površine!

Danas, u eri interneta i „pametnih“ tehnikalija na našim mobilnim džepnim Aleksandrijskim hramovima umreženog znanja i informacija u trenutnom vremenu putem aplikacija možemo pratiti zemljotrese diljem planeta pa čak i dobiti upozorenje o lokalnom događaju u realnom vremenu. Sekunda ili dvije mogu biti presudne u očuvanju života! Sofisticirano a pionirsko istraživanje marsotresa u ne tako pre/dalekoj budućnosti budućim Marso-domorocima dati će smjernice kako graditi i očuvati svoja materijalna dobra i ono još važnije – život!