Europa ostaje bez pristupa svemiru vlastitim raketama do 2024.

Moćna, velika raketa Ariane 5 Europske svemirske agencije lansirana je na svoju posljednju, stotinu i sedamnaestu misiju u prvim sekundama nakon ponoći, četvrtak 06.07.2023., rano ujutro po našem vremenu. Francuski vojni satelit (Syracuse 4B) i Njemački eksperimentalni telekomunikacijski satelit (Heinrich-Hertz) uspješno su lansirani u Zemljinu orbitu. U trenutku pisanja ovog teksta oni vlastitim raketnim pogonom uspješno zauzimaju svoje planirane, stalne, pozicije u geostacionarnoj orbiti. 

Ariane 5 zamišljena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća kao Europska uzdanica na putu ka svemiru. U ljeto 1996. godine njezino prvo lansiranje rezultiralo je neuspjehom, ništa neuobičajno za složeni raketni sustav koji tek započinje svoj višedesetljećni operativni život. Ni drugo po redu lansiranje nije bilo potpuno uspješno. Otada su se stvari posložile i Ariane 5 u potpunosti je opravdala svoje postojanje. Sveukupno je raznim izvedbama ove rakete izvršeno stotinu i sedamnaest lansiranja. Od toga je u proteklih dvadeset i sedam godina bilo stotinu i dvanaest potpuno uspješnih, tri dijelomično uspješna i dva neuspješna lansiranja. Uspješnost rakete Ariane 5 je izvrsnih 96%!

Njome je ukupno lansirano dvije stotine trideset i devet satelita, što u misijama u Zemljinoj orbiti što međuplanetarnih misija. Koliko je Ariane 5 pouzdana i cijenjena raketa možda ponajbolje govori podatak kako je upravo njoj povjereno lansiranje James Webb Svemirskog Teleskopa (25.12.2021.), deset milijardi USD vrijedne letjelice, najskuplje ikada lansirane letjelice u povijesti naše civilizacije!

Ariane 5 nesuđena je raketa nosač europskog raketoplana Hermes. Sredinom osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća ESA je planirala gradnju dva mala raketoplana tipa Hermes za letove tročlane posade u Zemljinu orbitu (izvorno je to bio Francuski projekt, CNES). Projekt Hermes je otkazan sredinom devedesetih a Ariane 5 je poživjela gotovo tri desetljeća. 

Nasljednica pouzdane Ariane 5, Ariane 6 osmišljena je 2010. Tijekom 2015. i nadalje započete su proizvodne aktivnosti kako bi prvi let uslijedio tijekom 2020. Planovi su vremenom zbog tehničkih razloga revidirani te je prvi let bio zakazan za drugu polovicu 2023. Danas je jasno kako od inauguracijskog leta nasljednice Ariane 5 neće biti ništa najranije do kraja 2024., najvjerojatnije ni godinu dana kasnije. Kako će se to odraziti na vremenik lansiranja obzirom je do 2025. bilo planirano čak trinaest lansiranja nije poznato. 

Zahvaljujući (mudrom?!) otkazu suradnje s Roscosmosom, Europa je ostala bez rakete nosača Soyuz a problemi sa polu-domicilnom malom raketom VEGA nisu izgledni za riješavanje u skorije vrijeme. 

Na kraju preljepe priče naslova Ariane 5, Europa ostaje na par godina bez vlastitog pristupa svemiru.