Bljeskovi na nebu
Od munja do superbolida
Zadnjih smo se dana i noći nagledali učestalih sijevanja munja posvuda oko i iznad naših krajeva. Čini se kako nam u narednim danima predstoji manje bljeskova na nebu. Danju vjerojatno no ne i noću!
Početkom kolovoza Zemlja ulazi u oblak međuplanetarne materije nastale tisućljetnim raspadanjem jezgra kometa Swift-Tuttle. Vremenom se taj oblak materije prorijedio i proširio te u današnje vrijeme putovanje našeg planeta unutar njegovih „granica“ traje od 17. srpnja do 24. kolovoza. U centru, najgušćem dijelu oblaka, (maksimum aktivnosti) nalaziti ćemo se 12., 13. i 14. kolovoza.
Rezultat svega su kratkotrajni, brzi, bljeskovi na noćnom nebu. Sićušne čestice udaraju brzinom od 58km/s u visoke dijelove Zemljine atmosfere. Usljed ionizacije dolazi do pojave svjetlećih tragova koji se doimaju kao da je „pala zvijezda“. Otud i naziv zvijezde padalice, pravim imenom; Meteori.
Učestalost pojave svijetlećih tragova na noćnom nebu raste kako se približavamo maksimumu aktivnosti meteorske skupine, a potom opada. Izvorište Perzeida (radijant) nalazi se u zviježđu Perzeja. Meteorske skupine dobivaju imena po zviježđu u kojem se nalazi njihov radijant.
Meteore smo vidjeli svi. Neki su jedva zamjetni, drugi lijepo vidljivi, treći poprilično sjajni, a ima i onih čiji sjaj izaziva „waauu“ kod promatrača. Povremeno, dogodi se i nešto što pamtimo cijelog života. Sve „zvijezde palalice“ nazivamo meteorima. Oni iznimno i/ili ekstremno sjajni imaju još dva ili tri naziva. Ne postoji točna, precizna, definicija nazivlja meteora prema njihovom sjaju te stoga uvažavajući preporuke IMO (Međunarodne meteorske organizacije) i IAU (Međunarodnog astronomskog saveza) najsjajnije meteore dijelimo u dvije, odnosno tri skupine.
Svi meteori sjajniji od -4mag (Magnituda, mjerna jedinica za sjaj zvijezda) nazivaju se vatrene kugle. To je primjerice sve sjajnije od blještave Venere ili visokog prolaska ISSa na nebu. Naziv se često koristi i u medijima prilikom informacija o sjajnim meteorima. Nešto preciznije definiranje nazivlja meteora prema sjajnosti pronalazimo u riječi „Bolid“. Bolidom smatramo meteore sjajnosti od -13mag (sjaj punog Mjeseca) do -17mag (stotinjak puta sjajnije od sjaja punog Mjeseca). Ekstremne pojave još sjajnijih meteora (više od -17mag!) nazivamo Superbolidom. To je primjerice poznati događaj kod Čeljabinska u Rusiji (15.02.2013.) ili kod nas iznad Hrvatske (28.02.2020.).
Ugledate li neki iznimno sjajni meteor nećete pogriješiti ako pojavu nazovete vatrena kugla, bolid ili superbolid. Ovisno o boji meteora radi se o tijelu koje obiluje natrijem (narančasta-žuta), željezom (žuta), plavo-zelena (magnezij), ljubičasta (kalcij), crvena (dušik i kisik). Padne li vam komad s neba pred noge on se naziva meteorit. Diljem svijeta prikupljeno je preko 7.000 primjeraka manjih i većih meteorita, ponajviše na ledenim prostranstvima Antartike.
Pogledajte kako izgleda prolazak bolida;
https://www.youtube.com/watch?v=9q_Crmh4zWw