Doba malih satelita poodavno je realnost. Problem s njima je što su zaista mali a to veoma utječe na izbor sklopovlja koje nose u sebi, odnosno posao koji se s njima može napraviti.

Uobičajna konfiguracija je pikosatelit čije su dimenzije 100 x 100 x 100 mm. U taj kubni decimetar prostora treba ugurati sve sustave kako bi letjelica radila svoj posao, no ako za njene sustave orijentacije u svemiru još i ima mjesta (bilo preko pasivne magnetske orijentacije ili elektro-mehaničkih poluga) za raketne motore tu zaista nema mjesta.

Novi momenat u eksploataciji pikosatelita (i njihove nešto veće, odnosno manje braće) dolazi od strane istraživača sa Massachusetts Institute of Technology. Voditelj tima istraživača, prof. Paulo Lozano izjavio je kao je njegov tim uspješno isprobao jonski mikro motor, čije je veličina poput omanjeg mikroprocesora. U tom se “čipu-motoru” nalazi sve; rezervoar, mlaznice, elektronika… potrebno je takav motor spojiti na glavno računalo pikosatelita koje će mu izdavati naredbe kada, kako, kojom snagom i na koliko vremena da se motor uključi. Istina da je snaga takvih motora jako mala (0.00005N), na Zemlji ona ne bi bila dovoljna niti za podizanje tankog lista papira. U svemirskim uvjetima to znači mogućnost manevriranja i mijenjanja parametara orbite takvih letjelica.

Mala masa i dimenzija ovih ionskih mikro-motora omogućava da se u pikosatelit smjesti više njih ovisno o potrebama i želji korisnika. Kako je za ionske motore potrebna električna energija, Lozanov tim je pri njihovoj konstrukciji vodio računa o energetskom proračunu pikosatelita kao cjeline. Učinjeni testovi omogućili su rad motora i funkcioniranje pikosatelita u istom vremenu. Prema svemu sudeći slijedi novo doba u eksploataciji pikosatelita.

SRPSKI SATELIT - prvi projekat
... Agencije Srbije (KAS) koja ce ko-ordinisati i planirati razvoj satelitskih tehnologija i obavljati sve funkcije koje savremena nacionalne kosmicke agencije u drugim drzavama imaju. Zbog karaktera srpskih ..