Spašavanje svemirskih letača kao nikad u povijesti

Prosinac (decembar) 2022., dan četrnaesti, srijeda, u trenutku kada je kod nas bilo vrijeme za ručak (13:45 UT+1)  iz dubina Sunčevog sustava, pri brzini od 26.000km/h, u svemirski brod Soyuz MS-22 (parkiran na ISS) udario je mikrometeorit te prouzročio ozbiljno oštećenje rashladnog sustava, ostalo je povijest.

Problem udara malih tijela u svemirske letjelice s ili bez ljudske posade neriješiv je problem. Takve se stvari događaju, ponekad sve prođe s minimalnim, nevažnim oštećenjima. Ponekad su ta oštećenja ozbiljnija a događalo se i da pojedine letjelice (bez posade) jednostavno prestanu funkcionirati. 

Najopasnija takva situacija svakako je ona kada bi mikrometeorit pogodio svemirske letače dok se  nalaze izvan svemirskog broda ili postaje. Tada ih od smrti dijeli samo svemirsko odijelo, otud i pravilo da se u „svemirske šetnje“ uvijek izlazi u dvoje. Još bi i najmanji problem bio gubitak hermetičnosti svemirskog odijela, tu bi bilo dovoljno vremena da se kozmonauti/astronauti međusobno pomognu i uđu u sigurnosti broda, postaje. Proboj odijela i pogodak u vitalne organe svemirskih letača bio bi pogubniji od metka ispaljenog iz puške u nezaštićenog čovjeka ovdje na Zemlji.

Prisjetimo se kako nam se ništa neće dogoditi ukoliko nam primjerice tijelo mase obične olovke padne s stola na nogu. Ukoliko pak tijeko iste mase pogodi čovjeka pri brzini od 3.000km/h (brzina metka ispaljenog iz automatske puške) dolazi do teškog ishoda. Moderna sigurnosna ispitivanja vozila pri udaru drugog vozila osiguravaju preživljavanje kabine i putnika bez deformacija, odnosno ozljeda, pri brzinama od 60km/h do 80km/h. Nažalost, znamo da se pri brzini udara vozila u prepreku pri brzini od „samo“ 200km/h događaju tragične stvari. U svemiru pričamo o brzinama od nekoliko desetaka tisuća kilometara na sat!

Što znamo o problemu koji je prouzročio da se po prvi puta u povijesti svemirskih letova po svemirske letače šalje spasilački svemirski brod s Zemlje te kako će se sve na kraju razriješiti?

Yuri Borisov, direktor Rososmosa i Sergey Krikalev, šef odreda kozmonauta, objavili su 14.01.2023. kako provedena ispitivanja i testovi na oštećenom Soyuzu MS-22 upućuju na sasvim realnu mogućnost otkaza pojedinih vitalnih sustava svemirskog broda te da zbog toga po kozmonaute šalju spasilački Soyuz MS-23.

Zbog uništenog sustava održanja temperature unutar kabine prilikom slijetanja ona bi se povećala znatno iznad normalnih vrijednosti, na 40°C pa čak i više,  uz istovremeno povećanje vlažnosti interijera daleko iznad propisanih parametara. To bi potencijalno dovelo do potpunog otkaza nekoliko računalnih sustava i prateće senzorike. Ipak čak i u tom slučaju Soyuz ima rezervne, analogne sustave, koji bi sigurno prizemljili letjelicu i njezine putnike, no to ne bi bilo u dozvoljenim sigurnosnim marginama.

Soyuz MS-22 sletjeti će negdje tijekom ožujka na Zemlju u bespilotnom režimu, autonomno, a umjesto posade u njemu će se nalaziti eksperimenti i materijali kojima neće naškoditi povećana temperatura i vlažnost. Roscosmos smatra kako će brod uspješno obaviti tu svoju misiju.

Sredinom veljače ka ISSu polijeće spasilački Soyuz MS-23 u potpuno automatskom režimu, bez posade, kako bi njime na Zemlju bili vraćeni svemirski letači koji „propuštaju let“  Soyuza MS-22. 

Kozmonauti će imati podosta posla kada novi brod pristane na ISS. Morati će nekoliko sustava koji su posebno prilagođeni njima (prersonalizirana jedala, primjerice) prebaciti iz oštećenog u spasilački brod. Nimalo naivan posao!

Istovremeno sadašnjoj posadi produžen je boravak u svemiru za nekoliko mjeseci, sve dok ne stigne Soyuz MS-24 s njihovim kolegama, koji će ih zamijeniti na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sve ove neplanirane okolnosti poprilično će se odraziti na hodogram rotacije posada, dolazak i odlazak kako ruskih tako i američkih svemirskih brodova, uključujući i teretne brodove bez posade. 

U slučaju kada bi se danas na ISSu dogodila situacija životne ugroze ljudi, cijelokupna posada bila bi evakuirana aktualnim brodovima. Ruski i američki kolege suglasni su s tom opcijom. Sergey Krikalev rekao je kako bi ljudima u Soyuzu MS-22 svakako bilo neugodno slijetanje imajući u vidu realnu opciju otkaza svih ili dijela digitalnih sustava i to nije nešto s čime se u sferi astronautike živi. Ipak, u slučaju nasušne potrebe sigurni smo kako bi naša letjelica ljude vratila na Zemlju žive i zdrave.

Pratiti ćemo naredna događanja na ISSu a vi o tome čitajte na našem portalu. Po ovome će se u budućnosti zasigurno snimati i filmovi, naravno, uz neizbježne autorsko-scenografske intervencije. 

S druge strane, ovakve situacije daju nam realna iskustva šta i kako napraviti kada se one dogode. U svemiru će biti sve više svemirskih brodova i postaja, sve više ljudi, putovati će se ka Mjesecu i boraviti na njegovoj površini. Za nekoliko desetljeća ljudi će i dalje u tmine Sunčeva sustava. Dolaziti će i do problema pa i žrtava. Srećom ovog puta osim organizacijsko-tehničke i financijske glavobolje Roscosmosa i NASAe čini se kako će sve proteći s smješkom svemirskih letača. Ta ne dobija se svaki dan besplatan boravak u svemirskom hotelu na nekoliko dodatnih mjeseci.

Prava drama odigrava se u svemiru i pri kontrolama leta na Zemlji

Suradnja rusa i amerikanaca u svemiru