Europska svemirska agencija (ESA) i Thales Alenia Space iz Italije potpisali u Parizu ugovor kojime se nastavljaju radovi na letjelici koja neodoljivo podsjeća na prije dva desetljeća napušten projekt Hermes (umanjena inačica raketoplana tipa „space shutle“). Riječ je o letjelici IXV (Intermediate eXperimental Vehicle) čija se prva svemirska misija očekuje krajem 2013.
Eksperimentalna letjelica IXV pri povratku na Zemlju, računalni prikaz
ESAine ambicije o samodostatnim svemirskim kapacitetima za transport ljudi i opreme u svemir, njihov povratak na Zemlju te izvođenje složenih radnih zadataka u Zemljinoj orbiti trebale su tijekom devedesetih biti zadovoljene projektom Hermes. Nažalost, cijeli je projekt obustavljen nakon što su potrošena sredstva uvelike premašila proračun a letjelica praktično nije odmakla dalje od „mock up“ modela za pokazivanje na izložbama.
Napušteni projekt Hermes ESA je stajao gotovo dvije milijarde USD
Upravo te i takve mogućnosti, odnosno tehnologije žele se sada ispitati i provjeriti u praksi letjelicom IXV koja će u svemir biti lansirana novom raketom tipa Vega s raketodroma u Francuskoj Gvajani. Nešto preko dvije tone masivna i tek nekoliko metara dugačka letjelica biti će opremljena mnoštvom senzora i upravljačkih sustava. Prođe li sve po planu i letjelica uspješno odradi prvi test biti će to razlog za slavlje ali i dvadeset godina zakašnjela Pirova pobjeda Hermes programa. IXV će kontrolirano ulaziti u atmosferu, manevrirati i naposljetku padobranom sletjeti na more. Stajni trap nije predviđen. Slične projekte umanjenih inačica raketoplana koriste se ili razvijaju i u SAD, Japanu, Indiji, Kini..
Iz Thales Alenia Space i ESA ipak pristižu i glasine kako se ovaj pomalo nepoznat projekt pažljivo prati a ovisno o uspjehu nije isljučeno i da posluži kao prototip buduće Europske pilotirane letjelice. Da to nisu samo glasine dovoljno se prisjetiti sličnog Ruskog projekta (Kliper) koji je u svim tehničkim detaljima predstavljen Europljanima. Kombinirajući vlastita i tuđa iskustva iz nikad realiziranih projekata ESA bi kroz desetak godina u flotili pilotiranih brodova zaista mogla imati „uskrsnulog“ Hermesa.