Astronautika: misije

Kliknite na slike

Discovery nekoliko trenutka nakon lansiranja

Pogled na Discovery na lansirnoj rampi

Nekoliko sati prije lansiranja

Kontrolni centar koji prati let raketopla

Američki raketoplan Discovery uspješno je jučer u 22:53 po našem vremenu lansiran s raketodroma na Floridi na svoj posljednji let u svemir. Šestero astronauta; zapovjednik Steve Lindsey, pilot Eric Boe te specijalisti misije Alvin Drew, Steve Bowen, Michael Barratt i Nicole Stott krenuli su najstarijim raketoplanom na njegovu 39.-tu po redu, posljednju svemirsku misiju koja nosi oznaku STS-133. Tijekom jedanaestodnevne misije Discovery će se spojiti s Međunarodnom svemirskom postajom i tamo instalirati novi modul Leonardo Permanent Multipurpose Module (PMM). Riječ je o modulu koji je i ranije letio u svemir kao specijalni kontejner u teretnom prostoru raketoplana. U međuvremenu je isti prilagođen dugotrajnom boravku u svemiru te će postati sastavni dio ISS-a. Osim zaliha hrane, vode, Discovery na ISS donosi i rezervne dijelove koji bi u budućnosti mogli zatrebati članovima posade ISS-a. Na popisu korisnog tereta Discoverya nalazi se i „Robonaut R-2“, prvi humanoidni robot koji će se priključiti stalnoj posadi ISSa.

Samo nekoliko sati ranije na ISS je uspješno u 17:08 spojen i veliki europski bespilotni teretni brod ATV-2. Inače lansiranje Discoverya je nekoliko puta odgađano tijekom protekla tri i pol mjeseca, a kvar na računalima dogodio se i neposredno pred ovo lansiranje ali je odmah pronađeno riješenje te je Discovery poletio bez problema. Ipak tijekom prvih sekundi leta prema zasad nepotvrđenim izvješćima nekoliko je komada leda otpalo s velikog vanjskog rezervoara. Postoji mogućnost oštećenja termičke oplate letjelice no to će se detaljno ispitati danas ili sutra kada astronauti kamerom na robotičkoj ruci pregledaju 30 godina staru letjelicu.

Iz naših ćemo krajeva dokraja februara i u prvim danima marta moći pratiti putanju Discoverya i ISS-a na noćnom nebu u večernjim satima. Spojeni, biti će golim okom vidljivi kao sjajna sporoputujuća zvijezdica od 18 do 20 sati svakoga dana kako u svega nekoliko minuta prelijeću iznad na[ih krajeva. Ovo je posljednja prilika za vidjeti raketoplan Discovery u svemiru.

Poslednji let spejs šatla Discovery