Astronautika: misije

Pod svijetlima reflektora, treća po redu proizvodnje američka zvijezda svemirskog programa „space shuttle“ – raketoplan Discovery izašao je na platformi najvećeg vozila na svijetu iz hangara za opremanje letjelice (VAB) pred let u svemir zakazan za 01. novembar.

discovery_22092010a
Discovery na leđima divovskog gusjeničara kreće na svoje posljednje putovanje u svemir

Kratka biografija Diskaverija

Četrnaest milijuna USD vrijedan gusjeničar brzinim od 2,5 km/h prevozi raketoplan od hangara do lansirne rampe 39A na Cape Canaveralu, Florida. Trideset i peto lansiranje ove letjelice u svemir biti će ujedno i posljednje, nakon čega slijedi njezino prisilno umirovljenje a potom će kao permanentni eksponat biti izložen u Smithsonian Air and Space Museum u Washingtonu.

Misija raketoplana Discovery označena kao STS 133 u svemir će ponijeti astronaute; zapovjednika Steven Lindsey, pilota Erica Boe te specijaliste misije Alvin Drew, Michael Barratt, Tim Kopra i Nicole Stott. Pored njih tu će se nalaziti i prvog humanoidnog robota u svemiru – Robonaut-2 kojeg će instalirati kao permanentnog člana posade na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

discovery_22092010_b
Discovery izlazi iz VAB hangara

Discovery u svom velikom teretnom prostoru nosi Leonardo Permanent Multipurpose Module (PMM), Express Logistics Carrier 4 te mnogobrojne rezerve dijelove i potrepštine potrebne za rad astronauta na ISS-u.

Raketoplani su u svojoj trideset godišnjoj povijesti obilježili svemirsku eru, njihova „ikonografija“ iskorištena je u mnogobrojnim filmovima i serijama, a percepcija svemirske ere s fotografijama nekih od njih iskorištena je i u učeničkim udžbenicima.

Ipak avantgardni projekt pokazao se kao pravi rasipnik financijskih sredstava. Konačan udar na projekt raketoplana imale su i dvije katastrofe u kojoj su uništene prve dvije izgrađene letjelice (Columbia i Challenger) pri čemu je poginulo četrnaestero astronauta. Autor ovih redaka imao je prilike na Istarskom nebu promatrati raketoplan Columbiu tek nekoliko sati prije tragedije u fazi slijetanja na Floridu.

Nakon Discoverya u svemir će po redu vožnje još samo raketoplan Endeavour nakon čega će projekt „space shuttle“ postati povijest. Palac gore i sretno za astronaute koje ćemo početkom listopada moći u ranim jutarnjim satima vidjeti kako „love“ ISS a zatim i pristaju na nju.

Sve važno o spejs šatlovima


Komentari

  • Okavango said More
    Nisam siguran, ali kontam da ne postoji... 14 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Letela ptica ili ne, ukupna masa celog... 14 sati ranije
  • Qaurk Mark said More
    Eto nama superpozicije i narušavanje... 14 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Iako je to najveća brzina nečega što... 22 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor, zaslužuje pađnju. Sonda... 1 dan ranije

Foto...