Astronautika: misije

Kliknite na ilustraciju

Shematski prikaz misije Phobos-Grunt

Velika Ruska astronautička misija istraživanja Marsa i posebice njegovog prirodnog satelita Phobosa pod nazivom "Phobos-Grunt" kreće naredne godine. Nekoliko je elemenata ove misije izazvalo u najmanju ruku podijeljena mišljenja među znanstvenicima, ali i ne samo njima.

Naime, u sklopu letjelice nalaziti će se i pravi mali "zoološki vrt". Cilj je Ruskih znanstvenika istražiti utjecaj dugotrajnog boravka mikroorganizama u svemiru, njihov povratak na Zemlju i reanimaciju te kasnije praćenje evolucije ili mogućih mutacija.

Pomalo ironično djeluje ovakva informacija kada znamo za desetljeća upornih pokušaja pronalaska života izvan Zemlje. Svemirske letjelice upućene u međuplanetarni prostor za vrijeme konstrukcije i prije lansiranja prolaze kroz složene postupke sterilizacije kako se ne bi dogodilo da Zemaljski mikroorganizmi dospiju na tlo ili atmosferu drugih svjetova. Njihov upliv u tuđinski svijet mogao bi imati poguban utjecaj na (možebitini) tamošnji život.

Ruska svemirska agencija i Američka organizacija US Planetary Society utanačili su detalje biološkog programa misije "Phobos-Grunt". Maleni specijalni kontejneri ponijeti će na trogodišnji put bakterije, spore, gljive, insekte i druge mikroorganizme. Iako se u ciljevima ovog projekta može pronaći nekoliko desetaka pojedinačnih stavki pisanih teškim znanstvenim riječnikom, ono što se zapravo želi ponajbolje je jednostavnom rečenicom dočarao Anatoly Grigoryev, potpredsjednik Ruske akademije znanosti; Poslat ćemo ih tamo, vratiti nazad na Zemlju, nanovo ih oživjeti a potom vidjeti što će se dogoditi!

Mikroorganizmi će morati preživjeti gotovo nemoguće životne uvjete; nedostatak zraka i vode, razne vrste smrtonosnih zračenja, ledene temperature niže od -200°C..
Dakle, prvi Zemljani poslani s ciljem na drugi svijet biti će maleni predstavnici života na Zemlji. O njihovoj žilavosti ovisiti će naredne svemirske misije, uključujući i nastambe na Mjesecu te put k Marsu kroz nekoliko desetljeća. Inače, vrijedi spomenuti kako ovakva istraživanja nisu novost u Zemljinoj orbiti! Astrobiološki eksperimenti zauzimaju važno mjesto u znanstvenom kontingentu na ISS. Prijenos i preživljavanje biljaka i životinja (ali i čovjeka) na drugim svjetovima važan je preduvjet istraživanja i naseljavanja drugih nebeskih tijela. Dio je znanstvenika zabrinut zbog moguće kontaminacije Marsova satelita Phobosa, pa čak i Marsa samog u slučaju da nešto krene mimo plana! No, kao i uvijek u povijesti, ljudska je znatiželja jača od svega. Kroz nekoliko godina dobiti ćemo odgovor mogu li "mali zeleni marsovci" zapravo postati "mali plavi zemljani". Uspiju li mikroorganizmi preživjeti put i prilikom reanimacije nanovo krenuti svojim životnim ciklusom to će i teorija "panspermije" dobiti na težini. Možda smo svi mi zapravo potomci nasumičnih stanica koje su u koliziji komete/asteroida i Zemlje napokon pristigle na tlo pogodno za razvoj života - na planetu koju nazivamo našim domom - Zemlju!
Nadajmo se da će misija "Phobos-Grunt" biti uspješna, za razliku od triju prethodnika iz devedesetih godina kada su Ruske letjelice (Phobos 1 i 2) praktički već na cilju - prestale s radom, a "Mars 96" se srušio na Zemlju nedugo nakon lansiranja. Riječ je o iznimno zahtjevnoj misiji u kojoj će na ovaj ili onaj način surađivati Ruska, Europska, Američka, Kineska i Japanska svemirska agencija te još nekoliko drugih država (Finska, Francuska) s cijelim setom manjih i većih podsustava. Možemo reći kako se sprema najzanimljivija svemirska misija k Marsu dosad.