Astronautika: misije

Mediji su nas preplavili raznim reality show-ovima diljem Zemaljske kugle, no upravo se sprema pravi, pravcati reality show na Marsu!

Rijetko tko zna kako je ova vrsta bezidejne zabave ispred tv ekrana zapravo porijeklom iz znanstveno-istraživačkih projekata. Eksperimenti BIOSPHERE 1 i 2 tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća simulirali su potpuno autonomnu prostornu instalaciju s posadom koja je tijekom nekoliko mjeseci u njoj morala živjeti, raditi, istraživati i održavati ju u ispravnom stanju. U osnovi ispitivana je mogućnost izrade svojevrsnih nastambi za ljude koje bi se mogle izgraditi i održavati na Mjesecu, Marsu i drugdje u svemiru u kojima bi ljudi živjeli i stvarali sve što je neophodno za život bez ovisnosti od vanjskog svijeta!

Kontrolori tih misija pažljivo su putem monitora nadgledali svaki pokret i analizirali rad posade. BIOSPHERE 1 i 2 su propale (posada je izluđena ekspanzijom mrava i doslovce razbila zaštitna stakla te pobjegla vani) no nadzor „ljudi u kući“ doživio je procvat izvan znanstvenih krugova...

 
Shematski prikaz slijetanja rovera Curiosity na Mars 2012.

NASAin veliki rover Curiosity (MSL) spustiti će se tijekom avgusta 2012. na Mars. Nikada viđeni „reality“ spektakl samog spuštanja osigurati će sustav kamera pod nazivom MARDI (Mars Descent Imager). Po prvi puta u povijesti imati ćemo video-prijenos zadnje faze misije prije amarsiranja. Prijenos velike količine podataka neće biti moguć dok rover sigurno ne stane na svoje noge pa ćemo sam video gledati nešto kasnije. Kamera visoke rezolucije (HD) snimati će video materijal tijekom posljednje dvije minute prije spuštanja rovera na Mars. Imati ćemo tako priliku najprije vidjeti odvajanje toplinskog štita (rover će ga kasnije vjerojatno pronaći i posjetiti) a zatim dio Marsove površine gdje će rover sletjeti. U sljedećim sekvencama gledati ćemo otvaranje padobrana za usporenje pada, rad raketnih motora neposredno iznad površine, spuštanje samog rovera pomoću specijalne dizalice s sletne platforme, dodir kotača i površine. Nakraju će raketni motori odbaciti sletnu platformu podalje od rovera kako ne bi došlo do oštećenja samog vozila. Iako će MARDI snimati 4 slike u sekundi pri rezoluciji 1600x1200 pixela, zadnje sekvence spuštanja možemo očekivati da budu prilično loše kvalitete i to zbog prašine koju će s tla podignuti raketni motori.

Kamera za prvi reality show slijetanja na Mars (MARDI)

Michael Malin iz Malin Space Science Systemsa u San Diegu kaže kako će ovaj međuplanetarni reality show zahtijevati strpljenje od gledateljstva. Naime, najvažniji podaci su ipak oni znanstvenog i u prvim trenutcima misije – telemetrijskog tipa! Kada se utvrdi stanje rovera i funkcioniranje njegovih sustava prići će se slanju HD videa tijeka spuštanja, nekoliko dana ili čak tjedana nakon što Curiosity dotakne prašnjavo tlo Marsa. Dotad, moći ćemo vidjeti sličice smanjene rezolucije i video manje kvalitete. Malin pojašnjava kako će takav video biti na nivou kvalitete video priloga koje se može naći na YouTube. Curiosity će se za to vrijeme nalaziti 250 milijuna kilometara daleko od Zemlje! Tehničko ograničenje u prijenosu podataka predstavljaju i letjelice u Marsovoj orbiti koje služe kao svojevrsne radio relejne postaje za prijem i predaju podataka od Marsa k Zemlji i obratno. One nisu baš najnovije. Što to točno znači možda najbolje pojasnimo događanjima od prije nekoliko godina kada je sonda Huygens poslala digitalne fotografije s površine najvećeg Saturnova satelita Titana u rezuluciji koje bi se posramili i mobiteli prve generacije s ugrađenim kamerama. Naime, u vrijeme kada je letjelica poslana k cilju ta je kamera bila tehnički izvrsna no u desetak godina leta vrijeme ju je „pregazilo“, a javnost je pomalo bila šokirana slikama rezolucije 200x100 pixela!