Astronautika: misije

Chandrayaan 2 shema misije

Prije samo desetak godina malo bi tko znao nabrojati više od dvije ili u najboljem slučaju tri svemirske agencije. Rusija i SAD bile su sinonimi svemirske utrke. No njihova je slava počivala na povijesnim zaslugama. U međuvremenu, razvoj tehnike i tehnologije te desetine ili čak i stotine milijuna dolara uloženih u obrazovanje sada se kao zlatni bumerang vraćaju zemljama koje streme svemirskim istraživanjima.

Jedna nova svemirska velesila svakako je i Indija. Nedavno završena (kolovoz) misija njihove robotičke letjelice za istraživanje Mjeseca (Chandrayan-1) pomalo je mlako odjeknula u medijima, no iza nje valjaju se prava znanstveno-tehnološka brda u godinama koje slijede.

Računalni prikaz Indijskog rovera misije Chandrayaan 2

Mylswamy Annadurai, direktor naredne Indijske misije na Mjesec (Chandrayan-2) u sklopu tamošnje svemirske agencije (ISRO) upravo je obzanio intrigantne detalje ovog projekta.

Letjelica koja će se manjim dijelom temeljiti na prethodniku a većim na potpuno novim tehnologijama i suradnji s Ruskom svemirskom agencijom vrijedna je svake pažnje kako javnosti tako i eksperata.

Misija se sastoji od dvije cijeline koje će zajedno putovati do Mjeseca. Za njihovo lansiranje upotrijebiti će se moćna PSLV raketa.

Računalni prikaz dizajna letjelice Chandrayaan 2

Prva cjelina predstavlja letjelicu koja će orbitirati na niskoj orbiti oko našeg prirodnog satelita i nastaviti potragu za mineralima i posebice zalihama vode na Mjesecu. Druga cjelina zaista je pravi tehnološki podvig i do sada nije nikada izvedena u povijesti istraživanja nebeskih tijela u Sunčevom sustavu. Riječ je o specijalnoj platformi koja će omogućiti meko slijetanje na Mjesec i tamo nastaviti istraživanje kao nepokretni laboratorij. No Mjesečeva platforma na sebi će ponijeti i dva rovera za istraživanje Mjeseca koji će biti upravljani s Zemlje ali će oni imati i vlastiti autonomni sustav za kretanje i istraživanje. Uzimati će uzorke Mjesečeva tla, analizirati ih i vršiti mnogobrojna druga znanstvena istraživanja. Jedan od dvaju rovera biti će dijelo Indijskih inženjera i znanstvenika a drugi - Ruskih. Najvjerojatnije je riječ o svojevrsnoj prodaji Ruskog znanja indijskim partnerima a za uzvrat Indijci su (morali) pristati na (besplatno?!) instaliranje Ruskog rovera u sklopu ove misije. Obje su zemlje na dobitku, a najviše će dobiti znanstvena zajednica. Mjesec nanovo postaje interesantan objekat za istraživanja nakon jako duge pauze. Znamo li pri tomu kako i Kina, Japan, Europa, SAD i Rusija imaju ozbiljne planove istraživanja, osvajanja i u konačnici eksploatacije Mjeseca ovaj Indijski projekt planiran za 2012-2013. godinu valja promatrati i kao tehnološku rukavicu izazova i požurivanje projekata ostalih "igrača" u novoj utrci za Mjesec. Uz to važan podatak je i kako su Indijske misije iznimno jeftine naspram onih Europskih ili Američkih. Primjerice Chandrayaan-1 koštao je svega 80 milijuna USD!

Ruski rover misije Chandrayaan 2

Priči o Mjesecu tu zapravo i nije kraj. Postoje i privatne kompanije pa i natječaji koji ne samoo da okom pogledavaju prema Mjesecu već su za njega spremne potencijalnim projektantima platiti na desetke milijuna dolara. Šansa je to čak i za studentske projekte ma iz kog dijela svijeta oni dolazili. Hrvatska je u tom filmu zasad potpuno gluha i slijepa naspram nekoliko tisuća eura potrebnih za provođenje Hrvatskog svemirskog programa. Nama je nekoliko sati dernjave (ili kako to neki civilizacijski pristojno nazivaju - pjevanja /čast izuzecima/) za doček nove godine puno važnije od ulaska zemlje u svemirske tehnologije.