Od listopada 2018. g. europsko-japanska svemirska letjelica BepiColombo na putu je prema orbiti oko Merkura. Kažem, prema orbiti, jer je ona već šest puta proletjela pokraj Merkura, zadnji put jučer (8. siječnja). Zapravo, od susreta s tim planetom do kojega je došlo početkom rujna prošle godine, BepiColombo se više ne udaljava odviše od Merkurove orbite oko Sunca i ovo mu je bilo zadnje približavanje malom planetu prije ulaska u orbitu oko njega. Svejedno, trebat će mu još skoro dvije godine da postane Merkurovim satelitom. To je približno 7 Merkurovih godina!
Jučer ujutro je sonda proletjela na 295 km iznad Merkurove površine, snimajući istu svojim pomoćnim kamerama. Mogli bi se reći, nadzornim kamerama. Iako, dakle, nije riječ o istraživačkim fotoapartima, fotografije koje je letjelica poslala su jako fine. ESA nam je pružila uvid u tri nove slike, dane u izvornim verzijama i s upisanim imenima nekih od površinskih tvorbi.
Stavite kursor na sliku
Na prvom paru slika se vidi sjeverno polarno područje Merkura. Fotografija je snimljena s visine od oko 787 km. Imajte na umu da je os Merkurove vrtnje zamalo točno okomita na ravninu njegove orbite. Taj više-manje ravni teren na lijevoj strani slike je tzv. Borealis Planitia, ogromna ploha prekrivena očvrslom lavom, razlivenom tim predjelom prije oko 3,7 milijardi godina.
Iako je druga slika snimljena samo 5 minuta nakon prve, udaljenost od Merkurove površine je tu iznosila čak 1427 km. Fotografija pruža još bolji uvid u Borealis Planitiju, na kojoj je mnoštvo udarnih kratera bilo temeljito popunjeno razlivenom lavom. Krater Mendelssohn je širok 290 km. Kraterčići vidljivi unutar njega, jasnije su definirani jer su novijeg datuma. Izdubljeni su u odavno ohlađenom toku lave.
U trenutku kada je snimao posljednju od priloženih fotografija, BepiColombo je već bio na 2103 km od Merkura. U verziji s natpisima je istaknuta Nathair Facula, "posljedica najveće vulkanske eksplozije na Merkuru". U njenom središtu je vulkanski otvor (koji je sada zatvoren) širok oko 40 km, koji je bio poprištem barem triju masivnih provala. Eksplozije su razbacale vulkanski krš do udaljenosti od barem 150 km od otvora. Svijetle zrake krša izbačenog udarom koje ga okružuju, jasno ukazuju na to da je krater Fonteyn mlada tvorba: star je samo oko 300 milijuna godina. Inače, starost čuvenog lunarnog kratera Tycho je procijenjena na oko 108 milijuna godina. Krater Rustaveli je, pak, dovoljno star da ga je drevna lava stigla ispuniti do te mjere da je od njegova ruba ostao samo vijenac šiljastih vrhova. Rustaveli je širok oko 200 km.
ESA/BepiColombo/MTM
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
