Tko su, gdje su, što rade, jesu li živi?
Sovjetski Mars 3 rover prvi je rover ikad pristigao na Mars. Amarsirao je 02.12.1971. zajedno s landerom ambiciozne misije koju je činio i orbiter istoimenog naziva. Lander je emitirao radio signale s površine dvadesetak sekundi te pri tome odaslao i dio fotografije terena prije nenadanog prestanka rada. Nalazi se na području Ptolemeaus kratera na južnoj polutci.
Američki Sojourner rover na Marsu se nalazi od 04.06.1997. Sletio je sa landerom Pathfinder u područje Ares Vallis na sjevernoj polutci. Bio je to prvi operativni rover na Marsu koji je u blizini svog landera odvozio punih stotinjak metara po crvenom planetu. Radio je najmanje 95 dana. Nije jasno je li odradio još ponešto od poslanih zadataka obzirom na nedostatak potvrde izvršenja istih (nejasna telemetrija). Izvorno projektiran da s tehničkom sigurnošću bude operativan punih sedam dana!
Spirit, prvi blizanac, nevjerojatan američki uspjeh. Sletio bez klasičnog landera na Mars 04.01.2004. Projektiran da radi 30 dana bio je aktivan punih 2249 dana! Odvozio je 7.730m te pri tome iskusio brojne tehničke i Marsovske zamke. Svojom masom i veličinom omogućio je smještaj ozbiljnog kontigenta opreme i instrumenata za istraživanje dalekog svijeta.
Oppotrunity, drugi blizanac, dvostruki uspjeh amerikanaca na kotačima, sletio na Mars (25.01.2004) začahuren u specijalnim balonima kao i Spirit. I njemu je projektirani životni vijek bio 90 dana, na kraju je odradio 5250 dana i odvozio dionicu dužine 45.160m.
Curiosity, velika američka znanstvena laboratorija na kotačima. Veličinom i masom obiteljskog automobila pristigla specijalnim raketnim strojem na površinu Marsa 06.08.2012. Ova laboratorija ne ovisi o fotonaponskim panelima već ima RTG izvor energije. Operativan je i danas (3.653 dana), te se vozika po Marsu i odrađuje veliki posao razumijevanja našeg susjedstva. Pod kotačima uskoro će izbrojiti 30.000m a što se vidi i po njihovoj istrošenosti, oštećenjima kotača kojima se danas pažljivo bira teren po kojemu se smije kretati. Neće biti veliko iznenađenje ako poživi još godinama.
Perseverance, dijelomični tehnološki blizanac Curiositiya uz dodatak helikoptera i drugačijeg paketa opreme. Slijetanje na Mars obavljeno je 18.02.2021. na isti način kao i kod Curiositiya. Operativan je 543 dana. Uz RTG izvor energije realno je da poživi barem još desetak godina. Do danas (15.08.2022.) odvozio je preko 12.000m na kvalitetnijim, izdržljivijim, kotačima u odnosu na Curiosity.
Zhurong, kineski prvijenac na Mars je sletio na lander platformi koja je ujedno i nepokretna istraživačka laboratorija. Cijelu kompoziciju tamo je dovela međuplanetarna letjelica (orbiter). Sletjevši 22.05.2021. na tlo svijeta udaljenog 40 minuta vremena potrebnog za dvosmjernu komunikaciju s Zemljom otpočeo je s znanstvenim radom. Operativan je i danas, dosad odvozivši oko 2.500m. Spada u kategoriju srednjih rovera, poput Spirita i Opportunitya. Energiju dobiva putem fotonaponskih panela a pomoć ka dugovječnosti pružaju mu mali nuklearni grijači.
Roveri su pokretne laboratorije koje čovjek koristi na svjetovima poput Marsa i Mjeseca. Izuzetno su učinkoviti strojevi, istovremeno i veoma složeni te skupi, nužni, (i iznuđeni) prethodnici čovjeka na drugim svjetovima. Mogli bismo reći kako su to pravi radni konji bez kojih se nije moglo do sada a neće se moći ni u budućnosti. Potonje je jasno vidljivo na fotografiji dvaju konja, zapravo kobila, iz Štokovci gdje Astra (smeđa) i Pinta (bijela) prave društvo najnovijem roveru, Perseveranceu, na Marsu tijekom poluobčanog ljetnog popodneva.