Ipak se (o)kreće: Perseverance, prvi „drift“ na Marsu
Astrobiolog u obliku pokretnog računala-robota sa ekstenzijama američke svemirske agencije sretno je sletio na Mars 18. februara ove godine. Otada inženjeri misije provode složene operacije polaganog buđenja rovera i pripremaju rover za njegovu višegodišnju misiju na dalekom svijetu.
Nakon uspješnog presađivanja mozga (čitaj; računalnih programa) gdje su oni za slijetanje zamjenjeni programima za vožnju i istraživanje Marsa na red su došli i drugi sustavi; robotičke ruke, alati na njima, jarbol sa kamerama, senzorika.. Sve je proteklo u najboljem redu a rover Perseverance jedva je čekao komandu da se pokrene. To je petnajstak dana po slijetanju napokon i učinjeno. Četvrtak (04. marta) kotači stroja sa Zemlje po prvi su se puta pokrenuli na Marsu. Tijekom prve probne vožnje koja je trajala 33 minute rover je zabilježio šest i pol metara prijeđene udaljenosti. Najprije je krenuo četiri metra unaprijed da bi zatim okrenuo svojih šest kotača u poziciju skretanja pod kutem od 150° a zatim načinio još dva i pol metra. Ovaj manevar ima i dublju pozadinu od pukog kretanja i provjere pogonskog sustava. Na ovoj poziciji rover će pomoću svojih kamera i senzora podrobno ispitati utjecaj retroraketa (rakete za usporenje kretanja pri slijetanju) „Nebeske dizalice“ koja ga je tu spustila na tlo. Ispitivanja i kalibracije svih elemenata rovera trajati će još tjednima prije nego se i rover i inženjeri te znanstvenici uigraju potpuno u njegovu primarnu misiju – potragu za životom!
Pored Perseverance-a u ovom trenutku na Marsu se nalazi samo još jedan operativan rover, NASAin Curiosity a uskoro će im se pridružiti kineski točkaš (Tianwen-1, rover). Pored njih na crvenom planetu nalazi se nekoliko danas neaktivnih rovera, počevši od prvog rovera na Marsu ruskog gusjeničara u misiji Mars-3, te američkih Sojournera, Spirita i Opportunitya. Naredne godine na put će krenuti europsko-ruski rover Rosalind Franklin čija je misija proteklih gotovo petnajstak godina toliko puta mijenjana i odgađana da bi se o tome mogao snimiti i film dobre dramaturgije.
Perseverance je prvi pravi astrobiolog na Marsu. Nitko sa sigurnošću ne može znati kakve će nam informacije poslati o prošlom ili aktualnom životu na Marsu. Sasvim je sigurno da znanstvena zajednica želi razriješiti dilemu „Viking-Marsovske mačke“,istodobno i pozitivnih i negativnih rezultata dobivenih u mikrolaboratorijama NASAinih landera Viking 1 i 2 (1975.-1982.). Već za koji mjesec ovaj će robot vrijedan preko dvije milijarde USD samostano prelaziti i po nekoliko stotina metara na Marsu.Tko zna hoće li to biti dovoljno dobro i dovoljno brzo za utrku sa tamošnjim „zečevima“. U svakom slučaju potraga za životom izvan našeg planeta sada je postala ozbiljna i samo je pitanje vremena hoće li aktualni ili neki idući Papa (Patrijarh, ...) morati aktivirati „Papinski protokol“ za slučaj nesumljivog dokaza o životu dalje od Zemlje. Eppur si muove... i neka se kreće!
Članci o ovoj misiji:
Kako snimiti spuštanje sonde na Mars?
Kako sam stigao na Mars
Perseverance: Prvi dan na Marsu
Evropski rover koji će da sakuplja uzorke rovera 'Perseverance' na Marsu