Astronautika: misije

Post korona godina ostati će upamćena kao godina kada su tri od planirane  četiri međuplanetarne  misije uspješno stigle do Marsa. Mars i Mjesec u žiži su zanimanja znanstvenika i javnosti. Put do Marsa nimalo nije lak ni jednostavan a ni jeftin. Popločen je velikim tehnološkim izazovima koje dodatno otežavaju politika, financije i neumitna testiranja letjelica kako bi one sigurno stigle na cilj i obavile planirana istraživanja. Upravo su ovi potonji razlozi još i prije lansiranja prizemljili europsko-rusku letjelicu EXO MARS, ona će svoju šansu potražiti 2022

Orbiter Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) “Hope” prvi je od tri mušketira stigao u Marsovu orbitu. Iskorak je to zemlje koja svoj glavni izvozni artikl, naftu, u predstojećem vremenu želi zamijeniti proizvodima i uslugama iz svijeta znanosti i tehnologija. Hope je veliki iskorak kojime se mladi ljudi žele privući u svijet vrhunske znanosti i tehnologija. Nevjerojatno nam izgleda da zemlja koja obiluje naftom razmišlja 30 godina unaprijed. U trenutku kada nafta bude “out” UAE će biti znanstveno-tehnološka velesila. Mogli bismo i u našoj zemlji ponešto naučiti od njih, primjerice da je turizam samo šlag na tortu a ne uzdanica gospodarstva.

Dan nakon orbitera Hope na cilj su stigli Kinezi. Desetog dana februara kineska letjelica Tianwen-1 uspješno se parkirala u orbitu Marsa. Tianwen-1 će narednih dva do tri mjeseca provesti u orbiti a zatim na tlo crvenog planeta spustiti rover. Ovo je još jedna demostracija nadmoći njihove tehnologije. Prva misija na Mars (ne računamo li malenu letjelicu Yinghuo-1, koja je nastradala zajedno sa ruskim Phobosom prije nekoliko godina) a već iznimno složena. Koliko su Kinezi savladali astronautiku najzornije se vidi iz toga što njihova misija obuhvaća orbiter, lander i rover. Ne bih se kladio da u razvoju elemenata misije neće isplivati i neko iznenađenje. Kinezi su postali pravi igrači u svemiru. Njihove letjelice obilaze planete, asteroide, komete, Mjesec, sada i Mars, imaju pilotirane svemirske brodove, grade veliku svemirsku postaju u Zemljinoj orbiti.. Istina, iz objavljenih i onih malo manje javnosti i medijima poznatih izvora, jasno je kopiranje tehničkih riješenja koje smo već vidjeli u primjeni pretežito od strane Amerikanaca i Rusa. A ova je misija samo pionir za pravu najezdu kineskih robota posvuda u Sunčevom sustavu. Ukoliko još uvijek dvojite o Kini kao tehnološkoj i znanstvenoj supersili u teškoj ste zabludi. Prije kraja desetljeća prestići je svih!

Na dan otkrića Plutona, 18. februara, navečer po našem vremenu uživo smo pratili slijetanje ogromnog američkog robot-rovera na Mars. Perseverance rover prvi je astrobiolog čija je zadaća tamo pronaći dokaze života u prošlosti Marsa ili dokaze o sadašnjem životu na Marsu. Nadamo se kako će rezultat biti pozitivan. Dužine bezmalo tri metra, širine 2.7m, visine 2.2m i mase preko 1000kg iznimno je zahtjevan objekt za uspješno slijetanje. Nebeska dizalica, u naravi leteća platforma sa raketnim motorima precizno je u zadnjoj fazi slijetanja spustila “troosovinca” na lokalitet kratera Jezero. Jezero je bosansko-hercegovački toponim! Nevjerojatno je izgledalo kako se stroj pobrinuo sam za sebe. Odvajanje od matične letjelice u kapsuli. Aerodinamičko usporavanje i manevriranje u atmosferi, odbacivanje termodinamičkog štita, izbacivanje serije padobrana te rad Nebeske dizalice zaista su za kolektivnu Nobelovu nagradu! Obzirom je ovaj astrobiolog robot sa nuklearnim generatorom električne energije to nije ovisan o svjetlosti Sunca i može raditi ljeti i zimi. Dosadašnje serije (izuzev MSL-a) američkih, ruskih, kineskog i budućeg europsko-ruskog rovera u cijelosti su bile, biti će, ovisne o električnoj energiji koju prikupe fotonaponskim panelima, svjetlosti Sunca. Odmah, par sekundi po slijetanju pristigle su i prve slike sa navigacijskih kamera (rover ima ukupno tridesetak kamera!) koje su potvrdile uspješno slijetanje.

Sada predstoji polagano “buđenje” pojedinih segmenata rovera i provjera njihova rada. Kada se inženjeri uvjere da je sve u redu naš robotički izaslanik krenuti će u potragu za mahovinom i kukcima, bolje rečeno za daleko primitivnijim životnim oblicima. Skupljene uzorke odbacivati će putem u specijalnim kontejnerima koji će u narednim godinama pokupiti drugi rover kako bi u konačnici završili u raketi koja ima za cilj dopremiti uzorke sa Marsa na Zemlju. Tamo negdje za deset plus godina Marsovci, ma kakvi oni bili stići će na Zemlju. Valjda se u međuvremenu nećemo sami uništiti u nekom suludom ratnom sukobu. Šlag na torti američkog rovera je neveliki, niti dva kilograma težak helikopter. On ima zadatak iz zraka izviđati teren oko rovera i time otvoriti novo poglavlje za istraživanja. Mars helikopter nema znanstvenu zadaću već služi kao tehnološki demonstrator. Poleti li u povijesti Marsa upisati će se kao moderni izdanak braće Wright, ali “tamo”, tamo daleko, desetinama milijuna kilometara od kuće.

Svemirska istraživanja jedini su put kojeg se Čovjek mora držati želi li opstati u budućnosti. Pravi krešendo aktualnih i predstojećih robotičkih prethodnika utrti će put ka ljudskim stopama na dalekom i (uvjetno) poluprijateljskom svijetu za kolonizaciju. 

Dan na Marsu traje nešto duže nego na Zemlji. Dio kontrolora misije živi i radi po Marsovskom satu! Jedan SOL traje zemaljskih 24h39m35s. Prva naredna misija na Mars tamo će ponjeti i Astronomski Magazin, istina kao digitalni zapis na specijalnom mikročipu. Kad stignete na Mars mi Vas tamo čekamo.

Kad pristigne nepobitni dokaz o prošlom ili sadašnjem životu na Marsu biti će jako zanimljivo vidjeti kako će se vjerski vođe obratiti svojim podanicima. O utanačenom protokolu za tu prigodu u jednom drugom tematskom članku na našem portalu. Roboti osvajaju Mars, riječ robot dolazi od češke riječi “rabota” a prvi primjerci robotičkih tvorevina nisu porijeklom iz Japana već iz Beogradskog (nekada zajedničkog) Instituta Mihajlo Pupin. 

Kako god, Mars nam tek sprema velika iznenađenja. Pripremite se na vrijeme!