Astronautika: misije

Nakon 45 godina novi uzorci s Mjeseca na Zemlji

Još uvijek (pre)često  kinesku tehnologiju percipiramo kroz nekadašnje nekvalitetne, „miomirisne“ plastične drangulije iz trgovina sve po skoro ništa kuna – made in Kina. Rijetko je tko tada mogao i zamisliti ono što se dogodilo zadnjih mjesec dana na relaciji naš plavi planet – sivilo beživotnog regolita i natrag. A dogodila se najzahtjevnija robotička misija ikad lansirana ka Mjesecu.

Change 5 lansiran je prema Mjesecu 23.11.2020., s ciljem da uzme uzorke ispod površine te ih dopremi na Zemlju. Zadnji puta je to pošlo za rukom SSSR-u daleke 1976. sa letjelicom Luna 24.

Lansiranje je proteklo u najboljem redu, letjelica se iz Zemljine orbite uputila ka Mjesecu i stigla u njegovu orbitu prema planu. Zatim se lander odvojio od orbitera i precizno sletio na željenu lokaciju. Uslijedilo je „kopanje“ ispod površine, po provjerenom i ponešto modificiranom principu Lune 24 i prethodnica, te prijenos uzoraka u modul za polijetanje s Mjeseca. Naravno, uz pomalo već obvezni filmski dio s postavljanjem kineske zastave koja će tamo „vijoriti“ u netaknutom stanju bar godinama. Imali smo prilike uživo gledati polijetanje modula (što je amerikancima uspjelo tek u zadnjim misijama Apollo) u Mjesečevu orbitu. Uslijedio je potpuno autonomni postupak spajanja sa orbiterom. Prijenos materijala u specijalnu kapsulu orbitalnog modula a zatim povratak prema Zemlji. Ovo je već bilo dovoljno za najviše mjesto na pijedestalu inženjerskog oltara. Težak ulazak u orbitu matičnog planeta, odvajanje specijalne kapsule s uzorcima Mjesečeva tla, te njezin kontrolirani ulazak u Zemljinu atmosferu a zatim i slijetanje na predviđenu lokaciju u noćnim satima te pronalazak kapsule pokazali su svijetu kako je Kina u svakom pogledu tehnološka supersila.

Slijetanje (16.12.2020.) je uslijedilo nakon dvadeset i tri dana po lansiranju na područje kineske „unutarnje Mongolije“, na sjeveroistoku zemlje. Zasad još uvijek nije službeno potvrđeno koliko je točno uzoraka dopremljeno no neslužbeno se barata informacijom od tri kilograma. Dio uzoraka dobiti će i nekoliko istraživačkih ustanova izvan kine kako bi se izvršila raznolika ispitivanja materijala.

Tehničke podatke o samoj misiji, animacije, fotografije i video materijale lako ćete pronaći diljem interneta. Želite li saznati koliko će kineskih robota u narednim godinama k Mjesecu utirući put čovjeku i što će sve raditi ne morate gledati znanstvenu fantastiku, ona postaje realnost.

U cijeloj priči oko Change 5 najvažnije je razumjeti kako se radilo o izuzetno složenoj misiji sa barem „preko-nekoliko nepotrebnih tehničkih i letnih elemenata“. U suštini priče ova je misija dokazala i pokazala, u manjem gabaritnom izdanju i bez rizika po čovjeka, sve ono što će i kako odraditi taikonauti (amerikanci imaju astronaute, rusi pak koriste termin kozmonauti, op.a.) kada se za desetak ili nešto više godina po Mjesečevoj površini prošetaju potomci dalekoistočnih prijatelja Marca Pola.

Zaboravite na nekadašnje „mirišljave“ plastične poluproizvode, Kina je svemirska supersila.

Change 5-T1

Kinez sa uzorcima uzleteo sa Meseca

Kina lansirala sondu za prikupljanje uzoraka 'Chang'e 5'

'Chang-e 5' – sve spremno za uzimanje prvih uzoraka sa Meseca posle 44 godine