NASAina letjelica OSIRIS-REx u Novogodišnjoj je noć,i nakon dvadeset i sedam mjeseci leta, uspjela u pomalo bizarnom poduhvatu; ući u stabilnu orbitu oko malenog asteroida 101955 Bennu. Nebesko tijelo tri puta manje od planine Učka gotovo beznačajne gravitacije bilo je pravi navigacijski izazov za ekipu koja je radila plan i program leta. Svaka, čak i najmanja nepreciznost u radu motora dovela bi do promašaja susreta sa asteroidom promjera 575m a još je teže i zahtjevnije bilo filigranski precizno „pogoditi vrijeme i impuls“ sigurnog ulaska u stabilnu orbitu na svega 1.75km od njegove površine.
OSIRIS-REx lansiran je rano ujutro po našem vremenu 09. rujna 2016. s raketodroma Cape Canaveral na Floridi raketom Atlas V na višegodišnje putovanje od nekoliko stotina milijuna kilometara s ciljem istraživanja potencijalno opasnog asteroida te dopremanja uzoraka materije (0.06 – 2.00kg) s njegove površine na Zemlju 24. rujna 2023. godine. Uzimanje uzoraka s asteroida posebna je inženjerska priča. Tehnički gledano letjelica nema opremu za slijetanje na površinu Bennu-a, ona će se površini približiti na svega dva do tri metra (svim tim operacijama upravljati će računala na letjelici, Zemlja će biti predaleko za bilo kakovu intervenciju u realnom vremenu) a tada će robotička ruka (TAGSAM) komprimiranim zrakom „raketirati“ tlo asteroida i pri tomu podignuti određenu količinu materije koja će se prikupiti posebnim sustavom te ubaciti u kapsulu za povratak na Zemlju.
Letjelica mase 2110kg, dimenzija 2.44x2.44x3.15m (sa otvorenim fotonaponskim panelima dužina iznosi 6.2m) koštala je 800 milijuna USD a tome valja pribrojiti još gotovo 200 milijuna USD koliki je trošak lansiranja raketom Atlas V.
Detaljno istraživanje ovakvih nebeskih tijela iz neposredne blizine ključno je za razumijevanje nastanka i evolucije objekata u Sunčevom sustavu. U cijeloj priči oko asteroida i kometa nesmijemo smetnuti s uma kako je popriličan broj robotiziranih teleskopa, letjelica i druge znanstvene opreme na Zemlji i u svemiru usredotočen upravo na njih. Ne bez razloga i ne (uvijek) samo sa znanstvenim interesom. U pozadini ovakvih misija gotovo bez iznimke stoji vojni kompleks kojem je u resoru i borba sa nebeskim tijelima potencijalno opasnim za naš planet, nakon toga slijedi interes novca (rudna bogatstva na asteroidima) a tek na trećem mjestu dolazi znanost.
Kako bilo, Bennu je sada na višegodišnjem repertoaru bogatog znanstvenog seta instrumenata letjelice OSIRIS-REx kojeg čine tri kamere, dva laserska instrumenta, četiri spektrometra, robot-ruka sa mehanizmom za uzimanje uzoraka a na samoj letjelici nalazi se i mikročip sa imenima ljudi koji su prije nekoliko godina putem „pošalji moje ime“ edukacijskog paketa misije upisali svoje ime i/ili poruku te na taj način simbolično učestvuju u ovoj velikoj znanstvenoj odiseji.