Astronautika: misije

Novi datum lansiranja druge indijske misije ka Mjesecu najranije u ožujku 2019.

Ambiciozna indijsko-ruska misija prema našem prirodnom satelitu, Chandrayaan-2, zamišljena je još 2007. Godinu dana kasnije (2008.) odobrena su sredstva a tehnički je specificirana 2009. Indija je tada na svojim leđima imala izradu rakete, orbitera i rovera dok je ruska strana bila odgovorna za lander. Indijska strana posla napredovala je velikim koracima ali je ruska strana zbog neuspjeha misije Fobos-Grunt, čije su se komponente trebale koristiti za Chandrayaan-2, kaskala te je misija 2013. odgođena za 2016. Kako je 2015. postalo jasno da ruska strana nije u mogućnosti odraditi svoj dio posla indijci su se morali posvetiti i izradi vlastitog landera što je neumitno dovelo do nove odgode lansiranja, ovaj puta do ožujka 2018. Kako u tehničkim znanostima jedan kotačić povlači za sobom cijeli mehanizam i taj je lansirni prozor propušten te određen novi za travanj iste godine. Tehnički problemi uvjetovali su novu odgodu ovaj puta za listopad 2018. Tehnička ispitivanja cijelog kompleksa Chandrayaan-2 zaključeni 19. lipnja „pretvorili“ su listopad u kraj prosinca 2018./početak siječnja 2019. Dana 03. siječnja 2019.  tamošnji mediji su objavili izjavu šefa Indijske svemirse agencije (ISRO) Although K. Sivana kako se planirano lansiranje odgađa do daljnjeg a kasnija izvješća upućuju na to kako će druga indijska misija ka Mjesecu na svoj put krenuti negdje krajem zime/početkom proljeća ove godine bez navođenja razloga aktualne odgode. 

Najmanje stotinu dvadeset i pet milijuna USD vrijedna indijska uzdanica k Mjesecu će svakako poletjeti k odredištu jednog dana u bliskoj budućnosti. Na taj se put kreće domicilnom, moćnom raketom GSLV Mk-3. Radi se o složenoj svemirskoj misiji koja podrazumijeva orbiter mase 2379kg, lander mase 1444kg te rover mase 27kg. Istraživanja egzosfere, topografije, minerala.. obavljati će se raznolikim setovima znanstvenog korpusa opreme smještenih na orbiteru (pet instrumenata), landeru (četiri instrumenta) i roveru (dva instrumenta). Sve to odigravati će se veoma blizu južnog Mjesečevog pola na geografskim koordinatama (70.90267° S 22.78110° E) gdje do danas nije sletjela niti jedna letjelica što cijeloj misiji potencijalno daje ogroman znanstveni i tehnički bonus. Indijci su dosad uspješno odradili po jednu misiju ka Mjesecu (Chandrayaan-1) i Marsu (Mangalyaan) uz za svjetske prilike iznimno mala financijska sredstva. Obje ove misije dale su izuzetan doprinos svjetskom znanju o Sunčevom sustavu koji, ruku na srce, teško da je itko očekivao. 

Odgode i kašnjenja u svemirskim programima uobičajna su stvar i samo nam govore koliko ih je teško osmisliti i posebice realizirati. Bude li Chandrayaan-2 uspješan cijelu epopeju odgoda nitko neće ni spominjati, bilježiti će se „samo dobre vijesti“. Nema razloga da sumnjamo u indijsku astronautiku. Crv sumnje jedino možemo elaborirati u svijetlu geopolitike i prestiža. Kina je upravo (03.siječnja 2019. u 03:36 GMT+1) uspješno spustila svoj lander i rover (Change 4 i Yutu 2) na „tamnu stranu“ Mjeseca i okitila se lovorikama slave. Tko zna, da je nešto njima pošlo po krivu možda bi Chandrayaan-2 bio i poletio a ovako je mogućnost neuspjeha bila previše rizična dok geopolitički rival slavi uspjeh svoje znanosti i tehnologija. Indiji se smiješi da sa svojom misijom bude četvrta svemirska sila koja će obaviti meko slijetanje na Mjesec kad se malko smire medijske strasti oko kineskog uspjeha. Naravno,  ukoliko ih u tome ne pretekne izraelski ex GLXP team SpaceIL svojim landerom na krilima SpaceX ovog Falcona kao sekundarni teret na lansiranju zakazanom za 19. veljače 2019. 

PRISJETIMO SE kako je SpaceIL jedan od pet finalista Google Lunar X Prize natječaja, baš kao i naš hrvatsko-međunarodni TEAM SYNERGY MOON (Astronomska udruga Vidulini). Izraelci su za projekt GLXP uspjeli osigurati preko 95 milijuna USD a time su „nemoguće“ u samo deset godina rada pretvorili u „moguće“.  Tko god i kako god kreće ka Mjesecu mora računati da je do tamo „zračne linije samo“ tisuću puta više nego primjerice od Zagreba do Beograda. GO for India Moon mission!