Astronautika: misije

Pogledajte što je sve morala izdržati test sonda

U isčekivanju povoljnih vremenskih uvjeta koji već desetak dana (a ni do kraja ovog tjedna) ne omogućavaju lansiranje atmosferskih sondi HISTRION 5 i 6 u područje bliskog svemira sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, pročitajte i pogledajte čemu je sve test sonda bila izložena i što je sve preživjela.

Sonde HISTRION 5 i 6 projektirao je Petar Gljušćić, mag. ing. mech. Pored njih izrađene su još dvije konstrukcijski identične sonde (FPM-A i FPM-B) namijenjene testiranjima. Izrada je dijelom obavljena u Vidulinima a dijelom u Industrijsko-obrtničkoj školi u Puli (Marino Tumpić i Dragan Basara). Testiranja na vibracije i lom odrađena su u Kanfanaru i na podučju lokaliteta mosta Limska (Darijan Cerin). HISTION FPM-A zadržala je potpunu cijelovitost i integritet konstrukcije na izloženost vibracijama. Bacanje sa mosta Limska draga visine 125m i pad na čvrsto tlo sa namjerno oslabljenom konstrukcijom sonde prošla su sa očekivanim, predviđenim oštećenjima. Prilikom tog leta u sondi se nalazilo i jaje (zatvoreno u kontejneru obloženom spužvom, „HISTRION TEST JAJE“) koje je nakon udara u tlo ostalo cijelo. Sigurnost preživljavanja udara u tlo sa jajem u jednom komadu potvrdila je kako konstrukcija sonde omogućava preživljavanje jako lomljivog korisnog tereta. U sondi se tada nalazio i mobitel koji je snimio pripremu, let, udar i događanja nakon udara u tlo.

Nakon toga u  Puli su odrađena testiranja nosivosti sonde i ono je (projektirano i potvrđeno) nekoliko puta veće od neophodnog. Sonda je nakon tih testiranja popravljena te je odlučeno da će se koristiti i za drugi set testiranja za koji je inače bila predviđena sonda FPM-B. Radio providnost (uključivo i gsm signale) potvrđena je od strane Ogrena Variole i sa predimenzioniranim radar-reflektorom postavljenim unutar sonde. Nepotopivost, plovnost i vodonepropusnost sonde zahvaljujući Damiru Cukonu provjerena je u vodama Pulskog akvatorija i otvorenom moru. On je na otvorenom moru ostavio sondu da pluta te provjerio mogućnosti optičke zamjetljivosti, pronalaska na moru za slučaj slijetanja sonde na more, njezino hvatanje i podizanje na brod.

Zahvaljujući radar reflektoru u sondi FPM-A ona je jasno detektirana i na ekranu brodskog radara. Nikakva oštećenja konstrukcije ili natpisa nisu uočena. Nakon svih „mrcvarenja“ usljedilo je još i testiranje na termičko naprezanje (Marina Tumpić). HISTRION FPM-A izložena je tako ekstremnim temperaturama od +50°C ali i -20°C, u unutrašnjosti sonde. Sva oprema besprijekorno je odradila svoj posao bez oštećenja.

Druga test sonda (FPM-B) koju nije bilo potrebe koristiti za testiranja preimenovana je u sondu HISTRION-7. Ona će zajedno sa H5 i H6 sudjelovati u letnom programu sa zanimljivim, neobičnim eksperimentom i letnim profilom misije.

Ciklus testiranja time je uspješno završen a ekipa Istarskog svemirskog programa čeka na povoljne vremenske uvjete za lansiranje sondi HISTRION 5 i 6. Čim se stvore povoljni uvjeti u troposferi i stratosferi kako bi lansiranje i let protekli u povoljnim meteorološkim uvjetima a slijetanje sondi bilo na kopno, eventualno na more ali ne više od 10-15km daleko od obale krenuti će se u fazu letnog režima (T-5 dana). Eh da, sudbina je htjela da ono jaje s početka teksta završi kao član „kajgana tima“ na marendi ekipe koja je obavila testiranja. 

Sonde HISTRION spremne za zahtjevna testiranja

Istarski putnici u bliski svemir

Što i tko leti u bliski svemir iz Pule!?

Lansiranje sondi u bliski svemir iz Pule

HISTRION-4 objavljeni službeni podaci o misiji