Astronomska udruga Vidulini poznata je Istarskoj (a i puno široj) javnosti po mnogobrojnim, raznolikim aktivnostima i provedenim projektima, ipak odvojite nam nekoliko važnijih elemenata rada i djelovanja AUV od njezina osnivanja do danas!
AUV je osnovana u travnju 2001., točno četrdeset godina nakon leta prvog čovjeka u svemiru, ruskog kozmonauta Jurija Gagarina. Naša je temeljna zadaća popularizacija aerosvemirskih znanosti i tehnologija prema cijelokupnoj javnosti, posebice učenicima i studentima. Ljetne radionice „cLARKe” su godinama u Kanfanaru i Žminju okupljale populaciju koja se nije samo prepustila da ih „svijet nosi” već je željela stvarati nešto svojim umom i rukama. Godine 2003. pokrenuli smo prvi hrvatski elektronički časopis za astronomiju, astronautiku i srodne znanosti (M111), besplatno dostupan kao PDF dokument. U isto je vrijeme krenula i prava borba protiv svjetlosnog zagađenja. Stvorili smo tada te kao materijale na web portalu objavili knjigu o svjetlosnom zagađenju. Te su stvari bile osnov za očuvanje noćnog krajobraza i kod nas i u susjednim državama. Na dvije lokacije (Primorsko-goranska i Istarska županija) postavljeni su robot teleskopi i druga specijalizirana oprema za astronomska istraživanja. Rezultat čega su do 2022. međunarodno potvrđena otkrića tisuća dotad neotkrivenih promijenjivih zvijezda kao i ekstrasolarnih planeta od strane glavnih, nadležnih, svjetskih institucija.
Istarski svemirski program – Prvi hrvatski svemirski program, što je to, tko je to?
Rezultat sagledavanja globalne situacije na području astronautike. Početkom ovog tisućljeća smatrali smo kako možemo biti samo mali igrači, a da se netko drugi, na razini naše države, time bavi. Trebale su nam godine da shvatimo kako se time, nažalost, nitko ne bavi, a zatim još ponešto vremena da razmijenimo ideje i kvalitetno pripremimo zadatke i cilj našeg svemirskog programa. Kad smo shvatili da naše htijenje ka zvijezdama ovisi samo o nama samima, stvari su postale lakše. Istarski svemirski program čine Ljudi, ljudi raznolikih stručnih profila, životnih uzrasta, neovisno iz koje institucije dolaze. Godine i projekti iznjedrili su one koji uživaju u onome što rade.
Kada je, kako i zašto nastao ISP-PHSP?
Službeno, početak rada Istarskog svemirskog programa vodi se na datum 01.05.2009. Pripreme su obavljanje dvije-tri godine ranije. Bilo je to neko drugo vrijeme. Podosta nam je pomogao i Google Lunar X Prize, globalno natjecanje privatnika tko će prvi na Mjesec. To nam je dalo vjetar u leđa i pokazalo kako su naša razmišljanja da budemo barem desetljeće ili dva u budućnosti svojim razmišljanjima, radom i rezultatima na pravom, ispravnom putu, „klipovima” usprkos.
Spomenuli ste globalno natjecanje Google Lunar X Prize, gdje su danas timovi s raznih strana svijeta kojima ste se sučeljavali punih jedanaest godina, a na kraju s njih još četiri proglašeni ste pobjednicima u finalu natjecanja?
Jedanaest smo godina bili na vjetrometini i pod kontrolom X Prize fondacije. Od početnih, preko stotinu timova iz cijelog svijeta, tijekom godina ostajalo ih je sve manje i manje u natjecanju. Timovi nisu ispunjavali postavljene zadatke ili to nisu mogli napraviti na vrijeme te otpadali iz natjecanja. U konačnici, mi (naš međunarodni tim se zvao TEAM SYNERGY MOON) smo u finali proglašeni pobjednicima bez dodjeljivanja glavne nagrade, 25 milijuna USD. Kakva nam je bila konkurancija, hoće li biti dovoljno da kažemo kako su otpali timovi koje je plaćao SIMENS, AUDI, KODAK... Četiri tima koji su s nama ostali u finalu imali su stotine milijuna USD na raspolaganju. Izraelci, Indijci, Japanci i Amerikanci, svi ti timovi uspjeli su do danas poslat robote na Mjesec! Mi to ipak nismo mogli ispratiti, iza nas nije stao kapital niti politički lobi koji bi dao stotine milijuna USD.
Vratimo se na tematiku vašeg svemirskog programa, jesu li to samo sateliti i letjelice? Što sve uključuje ozbiljan svemirski program?
Ne, da bi se netko bavio svemirskim letjelicama (naravno, sve ovo pričamo o napravama bez ljudske posade) mora ispeći zanat. Dugogodišnji rad, strpljenje, neuspjesi i uspjesi stoje iza svemirskog programa ma s koje strane svijeta on dolazio. U našem svemirskom programu provodimo eksperimente iz elektronike, informatike, radiokomunikacija, energetike, kemije, biologije, agronomije, medicine... Sve je to potrebno filigranski organizirati i usmjeravati kako bi se zadovoljila osnovna permisa svemirskog programa; Vrh znanosti i tehnologija, interdisciplinarno.
Koliko je mladih, odraslih, starijih i na koje načine uključeno tijekom vremena u vaše aktivnosti?
Huh, teško je to reći baš u glavu. Recimo da je kroz mnogobrojne vidove našeg rada, direktno ili indirektno uključena gotovo cijela Istarska populacija (i šire), djeca, mladi, odrasli.. Bilo da su doma sadili istarske svemirske rajčice ili provodili eksperimente s Božićnom pšenicom ili da je tu bila riječ o pisanju znanstvenih radova na temelju znanstvenih istraživanja i suradnje s pojedinim fakultetima.
Letjelice koje šaljete u bliski svemir; koja je njihova uloga, koliko ste ih do sada lansirali?
Sve naše letjelice namijenjene misijama u bliskom svemiru (iznad 20.000mnv do 100.000mnv) nose naziv HISTRION. Ovisno o tehnološkoj generaciji, namjeni, seriji, tipu nose i brojčane oznake (H107, H202..) a zadnje vrijeme dobivaju i imena (Danijel Vuković, Alexey Leonov, Thomas Stafford..). Njihova je uloga da se približe svemiru najbliže što nam prilike i mogućnosti dozvoljavaju te da tamo obavljaju raznolike eksperimente. Lansirali smo gotovo trideset letjelica različitih namjena. Ove, 2024. godine planiramo lansiranje najmanje četiri letjelice, od toga dvije iz potpuno nove serije. Lansiranje autonomnih bespilotnih letjelica (ABPL) HISTRION prava je egzibicija u ljudskom, organizacijskom, tehničkom i vremenskom smislu. Tijekom godine imamo na raspolaganju svega nekoliko pogodnih dana „lansirnog prozora”. Lansiranja se najčešće izvode sa poligona u Puli (SLHP) u naravi Industrijsko-obrtnička škola Pula te Lindar A ili B, nedaleko Pazina.
Letjelice iz Istre u svemiru, ima li ih ili kada ih možemo očekivati?
Da, dva mala tehnička artefakta osmišljena, projektirana, izrađena, testirana i proizvedena u Istri u sklopu Istarskog svemirskog programa danas se nalaze u svemiru. Njihovo je odredište Međunarodna svemirska postaja (MKS). Zahvaljujući suradnji s Roscosmosom bilo je moguće realizirati ovakav projekt. Razgovori u tom smjeru krenuli su krajem 2018., nekako nakon završetka GLXP. Godinu kasnije dobili smo punu podršku i zeleno svjetlo. Godinu i pol trajala je izrada sedam FTP Proizvoda, tako smo nazivali naše prototipove, u konačnici dva identična potpuno operativna femtosatelita. Oni su predani našim partnerima i prema dogovoru lansirani ka MKS. Sve se to odvijalo uz dogovore i korekcije a podrazumijevalo je i izradu knjige s detaljnim specifikacijama i načinu rada s njima. Ideja je bila da se cijela priča javno obznani u svibnju 2022., na datum kada su Ruska Federacija i naša Domovina uspostavile diplomatske odnose, po osamostaljenju Republike Hrvatske. Tri mjeseca prije započela je Specijalna Vojna Operacija u Ukrajini, geopolitička stvarnost se promijenila i stvari se nisu dogodile prema željama i planovima. AUVsat-1 ima dimenzije 50x50x50mm, masu 89g, trinaest senzora, kameru, blok napajanja i komunikacije, računalo ali i maleni subsatelit u sebi. Nazvali smo ih Albus i Mirna, na MKS dolaze u pilotiranom brodu Soyuz. Druga mala tehnička tvorevina izrađena je u suradnji i na zamoblu Ruskog Doma u Puli. U naravi jednostavna konstrukcija okruglog oblika (ala Sputnik-1) bez elektronike, izrađena u 3D print tehnologiji. Teretnim brodom Progres upućena je na MKS. Danas je situacija u tom projektu takva da dijeli sudbinu s preslagivanjima svjetskog poretka. Obzirom je EU Rusiji uvela sankcije a RF recipročno proglasila RH neprijateljskom zemljom mi tu više nemamo kontakte niti išta više možemo-smijemo raditi. Vidjeti ćemo što donosi budućnost.
Podrška društva i zajednice, koliko vam je pomogla ili odmogla, a odnos s medijima?
Naše društvo ni danas, a kamo li prije petnaest godina nije bilo spremno za svemir. Uostalom tek je na naš nagovor i dopise upućene Vladi, Saboru i Predsjedniku krajem 2022. naša država početkom prošle godine potpisala Ugovor o svemiru, bili smo „crna točka” u Europi. Znate, kad smo mi promišljali o svemirskim letjelicama iz Domovine u svemiru društvene mreže nisu postojale, bio je to svijet različit od ovog danas. Ipak i tada su neki od (rijetki, ali bilo ih je nekoliko) političara shvaćali kako je naš put vrijedan. Nažalost animirati društvo u tom smjeru nije bilo moguće. Trebale su nam godine da shvatimo kako su nas na većini mjesta, „bilo na cesti bilo iza ugla”, dočekivali „klipovi”. Preživjeli smo to i vodili se svojim željama i mogućnostima. Mediji su, naročito kod nas u Istri, prihvatili izazov te ustupanjem svog prostora omogućili da svemir približimo svakom čovjeku naše sredine. Zajednica je naše aktivnosti odobravala, to radi i danas što nas posebno veseli. Naravno, susretnemo se s ponekim izuzecima ali to je njihov problem. Posljednjih godina posebice nas veseli izvrsna suradnja ne samo s edukacijskim i istraživačkim institucijama već i s gospodarstvenicima (Darma – Rovinj, Amus – Pazin...).
Što vas je najviše, najbolnije pogodilo tijekom protekla dva desetljeća rada?
Gubitci. Teški, bolni, nenadoknadivi gubitci naših ljudi. Samo u protekle dvije godine troje naših vrhunskih ljudi od znanja i povjerenja preminulo je. Sudbina je htjela da nas prije vremena napuste Danijel Vuković, Anđelko Glivar i Dorijano Mohorović. Mi smo tim oformljen tijekom vremena na povjerenju, znanju, iskustvu i poštovanju. Svatko od nas daje sebe, ono znatiželjno dijete u sebi za stvari koje radimo. Gubitak i jednog jedinog otvorenog i poštenog Uma u timu više je nego bolan.
Tijekom vašeg rada surađivali ste ili i danas surađujete s ljudima raznih profila, uvjerenja, kultura na svim kontinentima, što biste izdvojili od iskustva i dojmova s tim u svezi?
O da, nitko zapravo danas ne zna s koliko se ljudi surađivalo na, ajmo to reći ovako; višim nivoima rada. Nekako računamo da je skoro tisuću ljudi iz pedesetak zemalja svijeta kroz razne projekte i segmente rada onda, a i danas, bilo tu negdje u „radno-aktivnoj operativi”. Kao obični, mali, znatiželjni ljudi prvi smo se puta susreli s „geopolitičkim igrama”, specifičnostima raznih kultura. Od Indije do SAD, od Arapa do Izraelaca, od Afrike, preko Europe do Euroazije i Kine. Suradnja s ljudima, narodima, kulturama pokazala nam je koliko je svijet mali i koliko su ljudi spremni pomoći i surađivati jedni s drugima. Naravno bilo je tu i epizoda sasvim drugačije vrste. Morali smo naučiti „trgovati”.
Vidulini Aerospace, dioničko društvo u osnivanju, recite nam više o tome!
AU Vidulini je tijekom dvadeset i više godina rada u cijelosti ostvarila zacrtane zadatke i cilj. Štoviše i podosta preko onoga što su nam nekada bile samo „vlažne želje”. Danas smo svijesni zajednica na planeti koje se bave aerosvemirskim tehnologijama. Znamo gdje smo jači gdje smo slabiji, shvatili smo kako je vrijeme za novi korak. Nastup na svjetskom tržištu aerosvemirskih poslova. Proteklih nekoliko godina aktivno smo radili i boravili na vodećim sajmovima, izložbama, susretima diljem svijeta. Stekli nova poznanstva i nove prilike. Nastaviti ćemo i nadalje raditi da svemir približimo svakom čovjeku, no dio aktivnosti prelazi u jako ozbiljne sfere. Dionice Vidulini Aerospace d.d. biti će dodijeljene svim žiteljima Istarske županije koji to žele, kao i gradovima i općinama u drugoj polovici ove godine.
Za kraj ovog intervjua, što biste kao zaključnu misao poručili našoj javnosti, laicima i stručnjacima?
Svemir je naša sudbina. To nije floskula već životno važna realnost. Svi koji su se u međuvremenu dosjetili okusiti svemir – nagazite do zvijezda. Oni koji se to još nisu usudili – usudite se. Svemirske tehnologije nisu bauk već naša ulaznica u bolji svijet, ostalo je tu samo da podrži svemirska nastojanja. „Čovjek neće zauvijek ostati u svojoj kolijevci”, rekao je ruski znanstvenik K.E. Ciolkovski, vrijeme za napuštanje kolijevke je sada. Treba krenuti ka zvijezdama i biti prvi, a ne sačekati da svi to naprave, a onda se priključiti.