Jesmo li sami u svemiru? Koliko li je samo tekstova diljem svijeta započelo ovakvim naslovom, pa ipak ma koliko pričali o tome ovo pitanje uvijek iznova zagolica maštu.


seti_croatia_1
seti_croatia_2
seti_croatia_3
seti_croatia_4
seti_croatia_5
seti_croatia_6

Stvarno, ima li života u svemiru izvan naše planete, koliko ga ima i gdje se nalazi, kakav je? Samo su početna pitanja prije nego se razvije diskusija u kojoj su svi ali i nitko u pravu. Mišljenja najupućenijih znanstvenika u ovo pitanje vrijede isto koliko i filozofska rasprava nekolicine ljudi na ovu temu uz roštilj i vino na zagorskoj kleti kod Nevenkine babice. U tome je draž i izazov potrage za vanzemaljskim civilizacijama.

Program, pojam, SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) etablirao se u javnosti kao ikona potrage za vanzemaljskim civilizacijama. Nažalost u svijetu se programi te vrste počesto gase od strane političara kao neperspektivni obzirom da nedaju rezultate u četverogodišnjim ciklusima.

Potraga za životom u svemiru nije još ispitala ni kapljicu svemirskog oceana te izostanak nedvojbene potvrde postojanja “malih zelenih” zasad moramo smatrati kao rad čiji će rezultati tek biti opipljivi . Vjerujemo da ima života u svemiru. Matematika i znanost projiciraju modele po kojima bi život na drugim svjetovima prije trebao biti pravilo nego iznimka. Novaca za traženje života u svemiru ima sve manje. SETI programi na svjetskoj, godišnjoj razini iziskuju tek nekoliko milijuna USD, najviše nekoliko desetaka milijuna USD. Desecima ili stotinama puta manje nego raznorazne, uzaludne investicije kojih smo svjedoci s novinskih naslovnica. Istovremeno, SETI je možda ponajbolji primjer kako svatko od nas uz pomoć računala i interneta može pridonjeti potrazi za drugim civilizacijama (SETI@home i slični projekti). Ali to nije sve, SETI je mamac za razgovor i priču o svemiru, za usmjeravanje pažnje javnosti prema znanosti i tehnici. Gotovo da i nema profesionalaca ili amatera koji se bave znanošću i tehnikom a da u njihovim biografijama ne bi stajalo “razmišljanje o izvanzemaljskom životu”. I zato je SETI važan. Karika je to koja povezuje znanost i javnost na ravnopravnoj razini. I najstručnije predavanje i najbezazlenija rasprava imaju jednaku težinu! Jednog dana kada pronađemo život na drugim svjetovima biti ćemo ponosni da smo i sami bili dio priče o potrazi za životom u svemiru. Bez obzira bavimo li se astronomijom, mehanikom ili čuvanjem krava. Nedavno sam na putu kući vidio pravo stado krava kako bezbrižno pase na livadi. Prizor sam morao fotografirati jer pitanje je dana kada će postati izgubljena prošlost. U razgovoru s dobrano postarijim pastirom i njegovim žalopojkama na neisplativost držanja krava iznenadio sam se kada je rekao: ma ne samo da nije isplativo držati krave, one su danas proglašene krivcima za povećanje razine metana u našoj atmosferi a znanstvenici nemogu objasniti zašto na Marsu ima metana!?! Tada sam (opet) shvatio važnost popularizacije znanosti. Od djece u vrtićima, do znanstvenika u institutima preko ostarjelog pastira svi mi razmišljamo o životu i svemiru. Svi osim četverogodišnjih poslanika u raznim parlamentima i kongresima diljem svijeta (čast izuzecima!) koji sve više uskraćuju novac i za SETI i za znanost. SETI budi maštu, potiče na razmišljanje, usmjerava mlade ljude u njihovoj profesionalnoj (ili amaterskoj) orijentaciji..

Možemo li mi u Hrvatskoj nešto napraviti. Donirati poneki dolar ili kunu SETI projektima? Da, možemo ali to je najlakši način da zažmirimo na oba oka. Možemo li oko Zvjezdarnice skupiti ljude, znanje, opremu (koja već stoji negdje po policama) i instalirati nezahtjevan tehničko-financijski radioprijemnik (da ne bude previše pretenciozno reći radioteleskop) pa na statičnoj montaži osluškivati svemir oko Sjevernjače? Hoćemo li uhvatiti signal “malih zelenih”? Teško, veoma teško! No bilo bi nečeg ljudskog, radoznalog, istraživačkog u svemu tome. Onog dana kada bude pronađena civilizacija izvan Zemlje mi bi na taj način mogli sami sebi reći kako smo bili dio potrage (a ne pasivni promatrači) za odgovor na iskonsko pitanje – Jesmo li sami u svemiru?

LINKOVI

Logika svemira i dokazi za vanzemaljace

Mora da postoji još neko. Zar to nije logično da logičnije ne može biti?! Zar nije?

Šta je potrebno za život i ko je uopšte tvorac
Nije lako životu. Ima mnogo više mesta gde on ne može da postoji nego gde može. Zapravo u čitavom svemiru

Fermijev paradoks i astrobiolozi
ili: Fermijev paradoks iz drugog ugla Bili Lala i astrobiolog u popisnoj komisiji pa tako pošli da popisuju stanovnike jednog mesta. I dođu oni do jedne kuće, zvone na vrata, ali niko se ne javlja. ...
sreda, 16 novembar 2011

Najčuvenija formula astrobiologije
... procenu ostalih članova jednačine videćete da je šampita omiljena poslastica u svemiru. *** Drejkova formula je čvrsto vezana za čuveno pitanje Enrika Fermija „Gde su vanzemaljci?“, odnosno za Fermijev ...


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Problem je u tome što mi ne možemo... 4 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 7 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 7 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 1 dan ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Krigera nema na Marsovskom vidiku, plus... 1 dan ranije

Foto...