Astronautika: istorija

Na današnji dan prije 50 godina s Ruskog raketodroma Baikonur u svemir je poletio Vostok-1 s kozmonautom Yury Gagarinom. Bio je to prvi let čovjeka u svemir. Cijeli je taj posao izveden u velikoj tajnosti a detalji Gagarinova leta ni danas nisu u cijelosti poznati. Ipak u povijesti je ostalo zapisano kako je mlad vojni pilot uspješno poletio u svemir i vratio se živ i zdrav na Zemlju. UN je  50-tu obljetnicu Gagarinova uspjeha krajem prošlog tjedna posebnom rezolucijom proglasio Međunarodnim danom čovjekova leta u svemir.

Gagarinov let krenuo je u zoru 12. travnja 1962. Raketa je poletjela u 07:07 po našem vremenu. U nekoliko navrata s Gagarinom je uspostavljena radio i tv veza. Slijetanje se dogodilo u 08:55. Suprotno uvriježenom mišljenju kako je Gagarin sletio u samoj kapsuli on se zapravo na nekoliko tisuća metara iznad tla katapultirao iz nje i prizemljio padobranom poprilično dalje od službenog mjesta slijetanja. Sam let protekao je uz poneke tehničke probleme poput neispravnih senzora pritiska i predugog rada raketnih motora rakete što je letjelicu Vostok-1 dovelo znatno višlje nego je bilo planirano. Pomalo bizaran običaj, proistekao iz Gagarinove potrebe za mokrenjem prije samog lansiranja kada je izašao iz autobusa koji ga je prevozio do lansirne rampe, zadržao se svih ovih 50 godina u Rusiji. Svi astronauti prije ulaska u raketu pomokre se na „Gagarinovom mjestu“, navodno ni žene-astronauti nisu izuzete iz toga.

Danas, pedeset godina kasnije nekadašnji rivali u svemirskoj utrci intenzivno surađuju. Ruski kozmonauti lete u američkih svemirskim brodovima i obrnuto. Sam Gagarin stradao je nekoliko godina kasnije u nikad posve razjašnjenom padu trenažnog aviona-lovca MIG-25 UTI. Ipak njegovo je ime i kratki povijesni let zauvijek promijenilo čovjekovo istraživanje svemira.