Na sajtu “Roskosmosa” objavljueno je da je Državna komisija donela odluku da se prvo lansiranje sa novog kosmdroma Vastočnij obavi 27. aprila 2016. u 05:01č (po moskovskom vremenu).

Stručnjaci “Roskosmosa” privode kraju pripreme sistema lansiranja, rakete-nosača (RN) i korisnog terete – tri veštačka satelita.

Transport rakete-nosača “Sajuz-2.1a” iz montažno-ispitnog korpusa (MIK) na lansirnu rampu planiran je 23. aprila.

Pre nekoliko dana RN je sa blokom za postavljanje satelita (BV) na orbiti “Volga”, ali bez korisnog tereta, postavljena na lansirnu rampu čime je obavljena generalna proba pred prvo lansiranje.

Tom prilikom je prvi put na jednom sovjetsko/ruskom kosmodromu korišćen mobilni servisni toranj (MBO) visine gotovo 60 metara i mase oko 1600 tona.

Za vreme prvog starta sa Vastočnog predviđeno je da na orbitu budu lansirani dva naučno-tehnološka satelita “Lomonosov” i “Aist-2D”, kao i nano-satelit “Kontakt-nanosputnjik”.

vastocnij

Raketa-nosač “Sajuz-2.1a” na rampi kosmodroma Vastočnij (RKC “Progres”)

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Iako je to najveća brzina nečega što... 5 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor, zaslužuje pađnju. Sonda... 7 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Bilo je još, za ćirilicu, ne bih rekao... 9 sati ranije
  • Željko Kovačević said More
    Sjajan tekst! 10 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Evo analogije koja može da pomogne... 20 sati ranije

Foto...