Pre 450 godina rodio se jedan od najvećih naučnika sveta, Galileo Galilej. Evo tim povodom jednog rada koji je stigao za AM.
 |
|
| E ppur si muove (G. Galilei) |
Mr. sc. Marko Obradović, prof
Ivo Zlatunić, student
GALILEO GALILEI
(1564. – 1642.)
(TVORAC KLASIČNE MEHANIKE!)
Uz 450. Godišnjicu rođenja
Uvod:
Ove godine obilježavamo 450. – godišnjicu rođenja Galileo Galilea, talijanskog fizičara i astronoma.
Čovjeka genijalne intuicije i izvanredne pronicljivosti poznatog po rečenici:
„E ppur si muove“ - (ipak se kreće) koju je izrekao nakon što je zbog Inkvizicije bio prisiljen da se odrekne svog učenja o gibanju Zemlje i Sunca.
Kozmologija je bila polazište svih učenja!
Svijet u kojem postojimo zagonetka je kojoj se čovjek uvijek ponovo vraća.
Revolucija u astronomiji – omogućila je da se stvori novi pogled na mjesto čovjeka u svemiru.
Galileo Galilei – je zasigurno svojim načinom razmišljanja i zaključivanja zadužio svijet u kojem živimo. Njegova uloga u povijesti znanosti je velika zbog uvođenja eksperimenta u fiziku kao i matematičkih metoda.
On nije samo sistematičar poznatog, već i graditelj novog.
„Iz stanja koje ne možemo opisati poznatim zakonima, u jednom trenutku stvaran je svijet: prostor, vrijeme i materija“ kaže Galilei!
Njegova shvaćanja su materijalistička (mehanistička) shodno vremenu djelovanja. Ipak, on je pristaša „KAUZALNOSTI“ u prirodi, - i to je shvaćao mehanistički.
Time je počela era klasične fizike.
Iako nije bio matematičar, on je zauzimao istaknuto mjesto u povijesti matematike. Naime, permanantno je širio metode Arhimeda, pri proučavanju fizike i nebeske mehanike.
Svoje učenje o beskonačnosti svjesno je usmjerio protiv Aristotela.
Saznanja, do kojih su ljudi vjekovima dolazili u proučavanju prirod, zasnivaju se (uglavnom) na opažanjima čulnih utisaka.
Od Ptolomeja do Galilea – nisu ni postojali instrumenti, a rezultati su temeljeni na opažanju oka i promišljanju znanstvenika. Tycho Brahe – bio je posljednji veliki astronom koji je nebeski svod promatrao bez pomoći teleskopa.
Općenito možemo reći da je Galilei postavio temelje dinamike materijalne točke na Euklidskom učenju. „Materija je vječna i neuništiva“ – reći će on.
STVARALAŠTVO
Kroz ljudsku povijest, postale su i idealistička i materijalistička filozofija.
Od Ptolomeja do današnjih dana prošlo je više od 2 tisućljeća, traženja „formule svijeta“ prepun zabluda. Učenje antičkih filozofa bilježila su razvoj svjetske znanosti.
Galileo Galilei – je prvi dao jasnu definiciju pojma brzine, puta, vremena i ubrzanja.
Za shvaćanje gibanja – treba shvatiti pojam prostora i vremena, kaže on!
Došao je do pojma trenutne brzine, kao sume svih priraštaja brzine tijela od početka gibanja.
Otkrio je zakon inercije, te ga primijenio kod izračunavanja horizontalnog i kosog hica.
Proučavao je mehaniku fluida…
Dao nam je novu mehaniku - unoseći duh suvremene znanosti koja se zasniva na skladu između teorije i prakse.
Postavio je temelje kinematike - jer je gibanje tijela proučeno kao posljedica djelovanja sile.
Fenomene fizike matematički je formulirao.
Bavio se astronomijom.
Postavljanje heliocentričnog sustava svijeta, Nikola Kopernik je 1543. godine oborio pogrešan Ptolomejev geocentrični sustav. Zemlja se giba oko SUNCA po elipsi kojoj je SUNCE u jednom žarištu.
Galileo Galilei je početkom 1610. otkrio teleskop i uperio ga prema nebu.
Otkrio četiri Jupiterova satelita te ih nazvao „Madichijevim zvijezdama“ prema obitelji Medici i bregove na mjesecu, mliječni put, venerine faze; pjege na Suncu,…
J. Kepler je 1609. g. je izradio Kozmološki model SUNČEVA SUSTAVA – Staze nizu KRUŽNE nego eliptične.
Bila su to otkrića koja su danas ključna za istraživanje svemira. Otkriće faza Venere potvrdilo je ispravnost Kopernikova učenja. Prvo astronautsko otkriće objavio je u djelu: Siderius municius (1610), zatim slijedi Dijalogo sopra i sue massimi sisstemi del mondo, tolemaico e Copernicano (Firenca, 1642), …
Zatim u Leidenu (1638.) objavljuje djelo: razgovori i matematički dokazi u mehanici… (Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno, …).
Pored mnogih otkrića ipak nije znao objasniti što su ona tri prstena koja se vide oko Saturna.
To je prošlo za rukom tek Haigensu (1656.) g. Također nije znao odgovor na pitanje i prevladavanju gravitacijske sile zvijezda, te o urušavanju eksploziji iste.
Danas znamo da nastajanje galaksija (zvijezda) počinje oko 500 milijuna godina poslije velikog praska! …
Ipak prije svega nameće se pitanje – što je vrijeme?
Ono ima relativno značenje, što je u skladu sa Einsteinovom teorijom relativnosti, koja odbacuje apsolutno vrijeme Galileja.
On tvrdi – pojam gibanja je relativan, kao i put i brzina tijela. I to dokazuje da je nastala potreba revizije, osnovnih pojmova klasične mehanike tj. relativiziranja gibanja i mirovanja tijela.
Što reći? Einstein je u svojoj teoriji relativnosti napustio pojam istovjetnosti koji je spadao u čvrste temelje ranije fizike.
Galilej je koristio znanja Atomista, o strukturi materije,…
Životopis:
Tijek vremena za sve ljude jednak. Vijek života nije jednak. Neki ljudi imaju zato svoje zasluženo mjesto u povijesti civilizacije.
Učenjak svjetskog ugleda – Galileo Galilei , rođen je 15. 2. 1564. u gradu Pisa, u Italiji. Ondje je njegov otac Vicencio povremeno boravio, radeći kao glazbenik. Tako je izdržavao šesteročlanu porodicu. Mali Galileo je pogađao Latinsku školu u Firenci. Po završetku škole, upisao je univerzitet (medicinu), ali za kratko. Naime, prelazi na studij matematike, filozofije i fizike. Aktivno je proučavao djela Arhimeda i Euklida, te je već kao student (1583.) ustanovio zakon izohronizacije, kod Njihala – promatrajući kandilo u crkvu.
Postao je poznat te će 1589. postati profesor matematike u Pisi. Tada je izveo pokus iz fizike: Zakon slobodnog pada, sa čuvenog Kosog tornja u Pisi. Isticao se kao vrsni predavač, tako će na poziv sveučilišta u Padovi, postati redovni profesor matematike (1592.)
Tu počinje plodan period njegovo istraživanja. Zadivljen je Kopernikovim sustavom, koji je aktivno zagovarao. To djelo (rad) crkva je ocijenila heretičko i osudila ga.
Priča kaže „Peter Kastelo je 1630.g. u pismu pitao Galilea: „Dali se Kopernikovo učenje slaže sBiblijom?“ Galileo „Za mene je najveći autoritet znanstvena istina.“ Dakle, s Kopernikom se u potpunosti slažem!
Ptolomej je mrtav. Živio Kopernik!
Progoni se nastavljaju optužbama za svetogrđe, od Patera Lovina.
Tako će 22.6.1633. godine biti osuđen na progonstvo.
Posebno se u tome isticao Klavius, profesor matematike i fizike iz Rima. U samostanu: Santa Maria Sopra minevra, Galilau se sudi, te ga osude na 3 godine strogog zatvora, te izgon u vilu Arcetri kod Firence. On i dalje objavljuje radove, te izdaje djelo o Ptolomeju i Koperniku. U progonstvu, lišen slobode, odvojen od svijeta, dalje piše!
Na traženje crkve da se odrekne svojega učenja – odgovorio je NE!
Zbog stalne torture - jako je obolio te na desno oko oslijepio i oglušio. Tada je pomilovan – te se vraća u Firencu na liječenje. No, za kratko jer ga Papa Urban VIII. ponovno vraća u Arcetri.
Potpuno iscrpljen bolešću, leži u postelji, zaboravljan i ostavljen od svih. No, samo su ga posjećivali njegovi učenici: Torricelli i Vivieni. Buran i čudan život, ali pun neprijatelja doveli su Galilea do sloma. Konačno, dana 8.1.1642.g. Galileo Galilei je umro, u 78. godini života okopnila je duša na izdisaju snage.
Sahranjen je u Arcetri kod Firence. No njegovi posmrtni ostaci, tek su 1737. godine preneseni u Firencu.
Položen je u grobnicu sa svojim učenikom V. Vivvani-om, pokraj Michelangela. Naime, tek je 1737. godine skinuta zabrana o Galileovom učenju.
Takav je bio život veleuma.
Ugasio se kao svijeća i otišao u vječnost, veliki znanstvenik, osnivač klasične mehanike,…
SLAVA MU!
Autor:
Mr.sc. Marko Obradović
Profesor
33520, Slatina
Tel: (033) 552-827
Ivo Zlatunić, student
Tel: (033) 555-336
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
