Brilijantan um koji je zadužio čovječanstvo
Iako su mu liječnici prije više od pedeset godina prognozirali svega dvije do tri godine života, kozmos je sa Stephanom Hawkingom ima neke druge planove.
Malo je znanstvenika koji su u životu uspjeli postati prepoznatljivom ikonom društva. Čovjeku „bez tijela“ ali sa brilijantnim umom to je uspjelo. Hawkingovo životno djelo, popularizacija astronomije i prirodoslovnih znanosti te teorijski radovi na području teorijske fizike, kozmologije zauvijek su obilježili našu vrstu, našu znanost.
Stephan Hawking je rođen 08. januara 1942. u Oxfordu a preminuo je 14. marta 2018. u Cambridgeu, Velika Britanija. Fiziku je diplomirao na Sveučilištu Oxford a doktorsku disertaciju obranio na Sveučilištu Cambridge. Još kao mladiću za vrijeme studentskih dana dijagnosticirana mu je neuromotorička progresivna bolest zbog koje je ubrzo njegovo fizičko kretanje postalo teško a kasnije i potpuno onemogućeno.
Njegov um nije bilo moguće ograničiti. Čak i kao potpuno nepokretna osoba, izgubivši mogućnost govora, i nadalje je na sveučilištu te diljem svijeta uz pomoć specijalnih tehničkih pomagala održavao predavanja, sudjelovao na kongresima, pisao članke i razvijao teorije o nastanku i razvoju svemira. Njegova knjiga „Kratka povijest vremena“ sa prijevodom na veliki broj jezika i nakladom od preko deset milijuna primjeraka (teškog štiva!) donjela mu je svjetsku popularnost.
Vijest o njegovoj smrti medijima je prenjela njegova obitelj iz doma u Cambridgeu.