U trenucima kada poznati Hubble-ov svemirski teleskop (HST) muku muči s mnogobrojnim tehničkim problemima i željno isčekuje servisnu misiju kojom će mu astronauti udahniti jo pokoju godinu života, u NASAi već uvelike rade na njegovim zamjenicima.
James Webb Space Telescope (JWST) sa višezrcalnim ekvivalentom klasičnog 6,5 m zrcala planiran je za lansiranje 2012. godine. On će boraviti u L2 točci (Langrangeova točka), gotovo dva milijuna kilometara daleko od Zemlje, na mjestu gdje se Zemljina i Sunčeva gravitacija "poništavaju". Upravo je završeno ispitivanje utjecaja svemirskog podneblja na prvi zrcalni segment ovog teleskopa. Rezultati su ohrabrujući i čini se kako su projektanti načini dobar posao! Jednom kada se nadje u svemiru ovaj će teleskop morati biti znatno kvalitetniji od HST-a. Izvan dosega servisnih misija JWST će čitavo desetljeće na Zemlju slati nevjerojatne snimke dalekih galaktika. Moguće da ćemo po prvi puta u povijesti civilizacije imati uređaj čije su mogućnosti opažanja nebeskih objekata veće od čitavog svemira. Moći ćemo vidjeti "dalje" od kraja prostor-vremena!
U vrijeme kada ovaj teleskop već bude u mirovini, negdje oko 2030. godine mogao bi ga naslijediti mamutski 100 metarski teleskop - ali na jednom od Mjesečevih polova! Planiran povratak čovjeka na Mjesec i gradnja stalne znanstveno-istraživačke baze zasigurno će omogućiti gradnju velikih astronomskih opservatorija.
Postojana temperatura, odsustvo atmosfere i bilo kakovih vrsta zagađenja, agenasa i opsttrukcije te bogatstvo kemijskih spojeva, dostupnost solarne energije, znatno manja gravitacija i nove tehnologije, omogućiti će izgradnju zrcala od tekućeg metala promjera stotinjak metara. Najveći teleskopi današnjice na Zemlji imaju promjer od "svega" desetak metara!
Tu treba spomenuti i projekt koje vodi Europska južna opservatorija (ESO); Extremely Large Telescope ELT pretpostavlja izradu 42metarskog teleskopa smještenog na Zemlji. Riječ je o teleskopu nekoliko puta većem od najvećih današnjih teleskopa na svijetu i zahtijeva sasvim nove, svemirske, tehnologije gradnje. Jedan od voditelja prjekta, Dr. Andreas Kaufer smatra da je on ostvariv u narednih desetak godina. "Želimo napraviti nešto zaista (pre)veliko", izjavio je Kaufer. Zaviriti do granica svemira, otkriti oblike materije koja je postojala u prvim trenucima njegova nastanka, pronaći tragove drugih civilizacija na ekstrasolarnim planetama te napokon dobit jednoznačni odgovor na pitanje; koliko je velik i star svemir.
Pored ovog, Europski astronomi razmišljaju o pandamu Mjesečeva mamutskog teleskopa - ali na Zemlji! S promjerom objektiva (zrcala) od 100m takav bi teleskop bio moćniji od svih postojećih teleskopa na svijetu zajedno!
Limit gradnje i upotrebe takvih instrumenata sada je još uvijek u domeni znanstvene fantastike. No sigurno je kako će nova "velika oka" astronomije uskoro stupiti pod zvjezdano nebo, gledati dalje i vidjeti više..