Svidio vam se James Webb svemirski teleskop, pričekajte da dođe Nancy

Astronomija je prekrasna znanost, njezina elementarna odrednica podrazumijeva korištenje mozga. Fotografije i informacije vezane uz astronomiju iz nekog razloga oduševljavaju i djecu i roditelje, bake i djedove, crne i žute, bijele i plave, muško i žensko pa i one između. Posljednjih mjeseci i tjedana cijeli je svijet u kolektivnu memoriju ubacio pojam James Webb svemirski teleskop. Pristigle fotografije impresioniraju laike i stručnjake. E pa da bi tako nešto bilo moguće, astronomija je skup prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti. Prava je istina da nas nešto vuče ka nebesima. Želimo vidjeti više, dalje bolje a sada je na red došlo da ugledamo ono Nevidljivo. 

Zato je nastao Nancy Grace Roman Space Telescope (NGRST). Ugovor koji su prije petnajstak dana potisali SpaceX i NASA vrijedan 255 milijuna USD garantira* lansiranje ovog stroja raketom Falcon Heavy nakon listopada 2026., prema aktualnom stanju projekta moguće u ljeto 2027. NGRST, provobitnog naziva WFIRST, planiran je 2011. oko teleskopa promjera 1.3m i jednog glavnog instrumenta-senzora za opažanja u bliskom infracrvenom području i spektroskopiji. Godinu dana kasnije (2012.) vojna agencija NRO nazvala je NASAu te kazala kako u „garaži“ ima dva svemirska teleskopa tipa Hubbleov svemirski teleskop te kako nezna što bi s njima a mrzi ih da plaćaju prijevoz kamionom u staro željezo pa ako ih NASA hoće nek dođu po njih. (Ne, ne šalim se!).

Naravno, vojska je skinula opremu koja je ovim svemirskim teleskopima izvorno trebala omogućiti da  iz orbite fotografiraju koliko se pčela okuplja oko pojedinih cvjetova ružmarina u našim vrtovima. Vremenom je NASA usvojila dizajn i krenula u prepravke koje će omogućiti teleskopu s zrcalom od 2.4m ta sad dva glavna instrumenta (WFI i CGI) krene u lov na nevidljivo. Nancy je namijenen da vidi dalje i bolje od HST i JWST. Njegovo je da otkrije tamnu materiju i tamnu energiju, da lovi svjetove koje ne vidimo oko drugih zvijezda te da nam u konačnici zada još više (dobre) glavobolje znanjem koje ćemo dobiti.

NGRST će raditi u koordinaciji s svemirskim teleskopima u orbiti i dalje od Zemlje, posebice se pazilo da bude kompatibilan te se s JWST međusobno nadopunjava u mogućnostima. Koristeći koronarograf moći će direktno snimati exoplanete i razlučiti njihov spektralni potpis (čitaj; ima li umjetno produciranih plinova u njihovim atmosferama!). Čovjek je društveno biće, znatiželjno, voli maštati i razmišljati (bar je to tako bilo do ere pametnih telefona) a NGRST će nam dati materijala za snove..

Sam teleskop, oprema, ljudski potencijali i petogodišnji radni period procjenjuju se na 3.2 milijarde USD s mogućnošću da cifra naraste do 3.9 milijardi USD, što zbog tehnoloških razloga što zbog kašnjenja poradi pandemije i uzročno-posljedičnih veza. Poznavajući fizionomiju privatno-državnog partnerstva nikoga neće začuditi bude li teleskop lansiran i godinu, dvije, tri kasnije a cifra prijeđe i pet, šest milijardi USD.

Znanje nije besplatno, ono je nužno, što više znamo o sporama znanja o svemiru čiji smo i sami dio to su naše kapljice neznanja sve krupnije i sve brojnije. Slobodan um koji razmišlja znači da je čovjek u stabilnom društvu. Neki planeti drugih Sunaca, zapravo nemali broj, otkriveni su od strane Gregora Srdoča (AU Vidulini) bilo s njegove zvjezdarnice (Kotižarovci Observatory) ili uporabom desetak velikih teleskopa na Zemlji i u svemiru!