Ovo je sigurno jedno od najčešće postavljanih pitanja, ali odgovor nije tako jednostavan. Mislim da je tu najbolje naprosto dati kratki pregled popularnih teleskopa da se sami odlučite. No zapamtite ovo:
|
Nikada nemojte kupovati jeftin teleskop u supermarketu koji se reklamira sa ogromnim povećanjem! To su bačeni novci! Obavezno se raspitajte prije kupovine!!!
|
Kako izabrati pravi teleskop?
Evo par natuknica koje bi trebale suziti izbor:
• Koliko se ozbiljno zanimate za astronomiju?
• Koliko novaca ste spremni izdvojiti za teleskop?
• Zanima li vas astrofotografija ili preferirate vizualno promatranje?
• Neke vrste teleskopa je relativno jednostavno napraviti u samogradnji. Izradom dobson teleskopa može se znatno uštedjeti. Danas se takvi teleskopi mogu povoljno kupiti i kod kuće dodatno modificirati, odnosno poboljšati.
• Najbolji teleskop je onaj koji se najviše koristi. Da li ćete teleskop koristiti kod kuće ili ga mislite transportirati na lokaciju gdje je tamno nebo?
• Neki teleskopi su bolji za deep sky objekte (maglice, galaksije), neki za planete, neki za astrofotografiju. Odlučite što vam je važnije jer to znatno utječe na cijenu i tip teleskopa.
• Zapamtite – što je veći otvor objektiva, više ćete moći vidjeti, bilo na planetima ili maglicama. Tu činjenicu morate uskladiti sa vašim budžetom i prohtjevima. Napravite listu prioriteta – ako vam je budžet ograničen, bolje da se nekih stvari odreknete dok ne skupite više iskustva (npr. astrofotografija) umjesto da radite kompromise.
Alternative?
Nemojte nabaviti teleskop! Najjeftiniji, najjednostavniji, najkompaktniji i najčešće najbolji teleskop je tuđi teleskop! Dođite na neki star party i gledajte cijelu noć kroz razne teleskope bez ikakvih zezancija sa prevoženjem i sklapanjem teleskopa. Naravno, ne valja biti priljepak i maltretirati ljude - budite aktivni u nekom astronomskom društvu koje se bavi promatranjima.
U svakom slučaju, prije kupovine bi najbolje bilo otići na nekoliko star partya i pogledati kako se koji tip teleskopa ponaša 'uživo'. Svaki vlasnik će se rado raspričati o performansama svog ljubimca.
TELESKOPI OPĆENITO
Refraktori
Koriste leće za primanje i fokusiranje svjetlosti. Budući da se svaka valna duljina u staklu ima različit indeks loma koriste se barem dva ili čak više elemenata kako bi što više valnih duljina fokusirali u istu točku.
Akromatski teleskopi imaju dva elementa i ne mogu fokusirati cijeli spektar na istom mjestu (kromatska aberacija). Rezultat je obično blago žućkasta slika sjajnih objekata (planeti, Mjesec) u odnosu na ostale tipove teleskopa. Također, sjajni objekti mogu imati plavičasti halo oko ruba. Efekt se smanjuje na većim f-brojevima (promjer objektiva podijeljen sa žarišnom duljinom).
Apokromatski teleskopi koriste specijalna stakla ili više elemenata kako bi sve valne duljine fokusirali u jednu točku. Takvi teleskopi su vrlo oštri za svoj promjer i daju najkvalitetniju moguću sliku, no stakla su skupa, teže se obrađuju, tako da je ukupna cijena teleskopa vrlo visoka.
Reflektori
Koriste zrcala za primanje i fokusiranje svjetlosti. Nemaju problema sa kromatskom aberacijom, ali je kontrast smanjen zbog opstrukcije sekundarnog zrcala i njegovih nosača. Imaju najmanju cijenu u odnosu na promjer zrcala. S vremena na vrijeme ih je potrebno kolimirati kako bi zadržali oštrinu i dobre optičke karakteristike.
Katadiopteri
Sastoje se i od leća i od zrcala. Zbog svoje konstrukcije imaju veliku žarišnu duljinu unutar kratke cijevi, pa su često pogodni za transport. Kolimacija je jako bitna, mali pomaci mogu znatno degradirati sliku. Popularni su za CCD fotografiju ili webcam snimke planeta zbog velike žarišne duljine.
Dalekozori
Cijena: od 70 EUR pa na više
Prednosti: Mali, lagan, jednostavan za korištenje, idealan i za početnike i napredne
Mane: Ograničen na manja povećanja, loša kvaliteta kineskih dalekozora 'sa placa'
Dalekozor je najbolji prijatelj astronoma amatera! Umjesto da kupite smeće od teleskopa i shvatite da ste bacili novce, nabavite dalekozor. Njime je najlakše rukovati, svugdje ga možete nositi, najlakše se nauči položaj zvijezda na nebu, a mnogi objekti najbolje izgledaju upravo u dalekozoru. Preporučam za dalekozor odvojiti najmanje 500kn, oni jeftiniji su jako loši. Čak i ako odustanete od astronomskih promatranja, dalekozor će kasnije poslužiti za promatranje krajolika...ili špijuniranje susjeda.
Najpraktičniji dalekozori su promjera objektiva 50mm i povećanja 7x ili 10x. Oznake 10x50 ili 7x50 znače upravo to – povećanje i promjer. Veća povećanja se ne preporučuju za držanje u rukama jer se slika jako trese. Dalekozori većih promjera i povećanja su fantastični instrumenti za promatranja, ali za njih je već potrebna nekakva montaža.
Mali refraktori (50 - 90mm)
Cijena: 70 – 300 EUR (akromatski); 400 – 2000 EUR (APO i semi-APO, samo optika)
Prednosti: Prijenosni, dobri za širokokutne poglede i mala povećanja; APO i semi-APO verzije dobre za astrofotografiju, jako dobra kvaliteta slike; oštre zvijezde bez aberacija
Mane: Mali promjer, kromatska aberacija kod akromatskih, relativno visoka cijena za APO
| Male refraktore 60mm i 70mm promjera iz supermarketa treba izbjegavati. Ne kupovati ih niti u ludilu! Loši su, montaža klimava, okulari su neupotrebljivi. Na njih jednostavno ne treba više trošiti riječi. |
Zadnjih godina su mali refraktori vrlo popularni. Akromatski refraktori kratkih žarišnih duljina ('short tube') promjera 80-100mm su odlični prijenosni teleskopi, ali zbog jake kromatske aberacije nisu dobri za veća povećanja i promatranja planeta. Apokromatski i semi-apokromatski refraktori su zadnjih godina sve kvalitetniji i jeftiniji. Daju jako kvalitetnu sliku, oštre zvijezde, a popularni su i za astrofotografiju. Ipak i za njih vrijedi 'koliko para toliko muzike' – nemojte očekivati savršenstvo od semi-apokromata koji košta duplo manje nego pravi apokromat istog promjera.
Računajte da sa tako malim promjerom nećete vidjeti puno detalja na planetima, bez obzira da li je teleskop APO ili nije. Apokromatski teleskopi su skupi, za te novce možete kupiti nešto što će biti univerzalnije, ali ne toliko prijenosno i praktično – možda reflektor većeg promjera. Za male refraktore će vam trebati nekakva montaža, no ona ne mora biti velika i skupa. Ponekad je dovoljan foto stativ ili jednostavna alt-azimutalna montaža.
Ovi instrumenti se uglavnom koriste za mala povećanja te uživanje u većim i sjajnijim deep sky objektima. Za takve objekte nemaju konkurenciju!
Veći refraktori (100mm na više)
Cijena: 400 EUR pa na više (akromatski); 1500-2000 EUR na više (APO i semi-APO, samo optika)
Prednosti: Oštre zvijezde, kvalitetna slika (nema centralne opstrukcije), nije potrebna kolimacija, relativno brzo postižu temperaturnu stabilnost, APO verzije mogu biti kompaktne i odlične za astrofotografiju
Mane: Korekcija boja kod akromata, visoka cijena APO refraktora
Refraktori u ovoj klasi već prestaju biti jako prijenosni, osim short-tube verzija akromata koji zbog kratke žarišne duljine imaju veliku kromatsku aberaciju i ne briljiraju baš na planetima. Čak i akromati sa većom žarišnom duljinom imaju izraženiju kromatsku aberaciju. Preporučam provjeriti prije kupnje – neki će vjerojatno pristati na kompromis kako bi dobili refraktorsku oštrinu. Uz kvalitetne antirefleksivne premaze propuštaju više svjetlosti do okulara nego druge vrste teleskopa istog promjera.
APO refraktori promjera 4' (102mm) su vrlo popularni usprkos cijeni, budući da taj promjer već omogućuje pogled na tamnije objekte i više detalja na planetima, a još uvijek su dovoljno prijenosni. Kvaliteta slike je nenadmašna. APO refraktori su najkvalitetniji astrografi, no takvi koštaju značajno više od 'običnih', vizualnih APO refraktora – koji su sami po sebi već jako skupi! Veći APO refraktori koštaju kao dobar polovni automobil – ipak, u zadnje vrijeme postaju sve jeftiniji.
Dugačkim tubusima je potrebna ozbiljnija montaža. Također i APO refraktorima koji znaju biti prilično teški. Na ekvatorijalnim montažama za vizualno promatranje ponekad treba izvoditi akrobacije budući da se okular često zna naći u vrlo niskoj poziciji. Važno je odabrati masivnu montažu kako bi se izbjegle vibracije.
Kada pogledate kroz pravi APO refraktor, poželjeti ćete ga jednog dana imati.
Dobsoni
Cijena: 400 EUR pa na više (kupovni); za samogradnju ovisi o umijeću i snalažljivosti
Prednosti: Veliki promjer; puno svjetlosne moći za malo novaca; brzo postavljanje; verzije sa sklopivim tubusom ili šipkama mogu biti kompaktne i lako prenosive
Mane: Ne mogu se koristiti za astrofotografiju; koma – izdužene zvijezde na rubovima vidnog polja (donekle rješivo koma-korektorom ili kvalitetnim okularima)
Dobsoni su zapravo reflektori tipa „newton“ na jednostavnoj „dobson“ alt-azimutalnoj montaži. John Dobson je smislio modifikaciju al-azimutalne montaže na kojoj stoji klasični newton reflektor, pa se zapravo po toj montaži teleskopi prepoznaju kao „dobsoni“. Brzo se postavljaju i odmah su spremni za promatranja. Mogu se kupiti/napraviti tzv. „truss tube“ verzije, sa šipkama koje drže sekundarno zrcalo i fokuser. Takav oblik se često koristi kod većih promjera (12“ na više) kako bi teleskop bilo lakše transportirati.
U vrijeme pisanja ovog teksta, na tržištu se dobson teleskopi mogu naći vrlo povoljno. Kvalitetnije verzije mogu biti skupe, a znalci često u samogradnji mogu napraviti teleskop koji bolje odgovara njihovim individualnim potrebama.
Dobsoni su odlični deep sky teleskopi. Zbog kratke žarišne duljine i sekundarne opstrukcije, nisu idealan izbor za planete. Također, altazimutalna dobson montaža na velikim povećanjima zahtjeva konstantno pomicanje. Budući da se pomak radi ručnim guranjem cijelog tubusa, pomaci znaju biti neprecizni. Ipak, pažljivom kolimacijom i kvalitetnim zrcalom može se postići zavidna oštrina za promatranje najsitnijih detalja na tijelima Sunčevog sustava.
Newtoniani
Cijena: 400-500 EUR na više, ovisno o promjeru i kvaliteti montaže
Prednosti: Ekvatorijalna montaža - može biti motorizirana; može imati GOTO; astrofotografija
Mane: Ekvatorijalna montaža – jeftinije verzije često nemaju dovoljno čvrstu montažu; veći promjeri (10") su glomazni
Newtonov teleskop je svaki reflektor koji koristi sferno odn. parabolično primarno te ravno sekundarno zrcalo koje sliku skrene pod 90° u odnosu na optičku os. To znaci da su i svi dobsoni kakve viđamo, svakako newtoniani. No, u današnje vrijeme pod pojmom „newton teleskop“ označavaju se reflektori na ekvatorijalnoj montaži. S takvom montažom je lakše pratiti objekte, ali montaža mora biti dovoljno robustna da ne stvara prevelike vibracije. Bolje je izabrati teleskop manjeg promjera na čvršćoj montaži nego obrnuto jer inače riskirate mnoge frustracije zbog preslabe montaže.
Mali newtoniani su izgubili nekadašnju popuarnost. Promjer od 76mm spada u nemojte kupovati kategoriju. 114mm može biti dobar početnički teleskop, no montaža je često loša. 114mm i 130mm se mogu naći na altazimutalnoj kompjuteriziranoj (GOTO) montaži.
Astrofotografija je moguća, ali će najvjerojatnije biti potreban koma korektor kako bi zvijezde na rubovima vidnog polja bile točkaste umjesto izdužene. Također, možda neće biti moguće postići fokus sa DSLR/SLR fotoaparatima – provjerite da li se zrcalo može pomaknuti prema fokuseru ili vam treba neka specijalna astrofotografska verzija. Teleskop možete koristiti kao platformu za piggyback fotografiju.
Kod jeftinijih verzija pripazite na konstrukciju cijevi teleskopa. Ponekad nosači sekundarnog zrcala znaju biti jako debeli, fokuser i šarafi ulaze u optičku os, a sve to znatno degradira sliku. Također pazite na teleskope kratke optičke cijevi, a velike navedene žarišne duljine. Takvi obično imaju sferno zrcalo (loše kvalitete) kojima je žarišna duljina umjetno produžena dodatnim elementom sličnim barlow leći. Preporučam izbjegavati kupnju takvog teleskopa.
Schmidt-Cassegrain
Cijena: 1000-3000 EUR, pa i više
Prednosti: Kompaktnost; dobri za astrofotografiju, deep sky i planete; kratka cijev – bolji balans na montaži;
Mane: Osjetljivi na greške u kolimaciji; zatvorena optička cijev – dulje vremena potrebno za postizanje temperature okoline; korektor se lako zamagli; puno optičkih površina znači nešto manju propusnost svjetla; veliko sekundarno zrcalo (opstrukcija) smanjuje kontrast
Schmidt-Cassegrain teleskopi su katadiopteri – imaju korektivnu leću koja korigira 'greške' primarnog zrcala. Na prvi pogled imaju puno mana, ali često su prvi (i zadnji!) izbor ozbiljnijih astronoma amatera. Optika je većinom jako dobre kvalitete, za razliku od akromatskih refraktora i reflektora gdje optička kvaliteta istog tipa teleskopa može znatno varirati. Optički dizajn schmidt-cassegraina je postao popularan 70-tih godina prošlog stoljeća i od tada se jedva mijenjao, osim što su sada veće preciznosti prilikom izrade, novi antirefleksivnih premaza i karbonske cijevi na nekim modelima.
Obično su velikih žarišnih duljina, pa je teško postići mala povećanja. To zapravo i nije mana jer je apsurdno teleskopom 20cm promjera promatrati na povećanjima manjim od 50x - 80x. Upravo taj promjer, 8 inča tj. 20cm je najpopularniji. Zbog optičkog dizajna su kompaktni i lako prenosivi, a odlični i za deep sky i za planete. Pažljivom kolimacijom mogu se vidjeti i najsitniji detalji na planetima, usprkos nešto manjem kontrastu zbog relativno velikog sekundarnog zrcala.
Za astrofotografiju je potreban reduktor fokusa kako bi ekspozicije bile kraće. Često se koriste za CCD snimanja, za razliku od DSLR-a koji su popularniji u tandemu sa malim APO refraktorima. Bez reduktora su odlični za snimanje planeta web kamerom.
Najveći utjecaj na cijenu ima montaža. Moguće je kupiti samo optičku cijev, ali se uglavnom kupuju verzije na altazimutalnoj GOTO montaži, zatim motoriziranoj ekvatorijalnoj koja također može imati GOTO, a postoje i jako skupe, no stabilne i kvalitetne montaže.
Maksutov-Cassegrain
Cijena: 400 EUR na više
Prednosti: Oštrina, kontrast (usprkos opstrukciji sekundarnog zrcala); kompaktnost; nije potrebna kolimacija; odlični za planete
Mane: Zatvorena optička cijev; puno optičkih površina; manji pomjeri; velika žarišna duljina; cijena
Maksutov-cassegrain teleskopi su također katadiopteri, ali imaju drugačiju korektivnu leću od schmidt-cassegraina. Ta leća je im je i prednost i mana – izuzetno su kontrastni i oštri, no mnogo skuplji od schmidt-cassegraina istog promjera. Zbog toga su popularniji manji promjeri, od 90mm do 127mm. Nekada vrlo popularni 90mm maksutov, Meade ETX, davao je vrlo kvalitetnu sliku, no sada se mogu povoljno kupiti i veći promjeri. 127mm maksutov je odličan prijenosni teleskop koji će pokazati pregršt detalja na planetima.
Zbog svoje konstrukcije maksutov-cassegraini imaju prilično veliku žarišnu duljinu što je nezgodno za teleskope manjih promjera budući da ne mogu lako postići mala povećanja, a na većima objekti izgledaju tamnije. Velik broj optičkih površina znači i veći gubitak svjetlosti pa će objekti u maksutov-cassegrain teleskopi izgledati nešto tamniji nego npr. u refraktoru jednakog promjera.
Pozitivno je što ih uglavnom dolaze već tvornički kolimirani i nije ih moguće, a niti potrebno kolimirati. Nažalost ponekad se dobiju tvornički raskolimirani, pa se raspitajte kod prodavača da li je moguće zamijeniti teleskop ako dođe do takve situacije.
Manji maksutov-cassegrain teleskopi se mogu koristiti na čvršćim foto stativima, ali za veća povećanja je ipak potrebna solidnija montaža. Promjeri od 5'-7' (127mm – 180mm) su već ozbiljni i kvalitetni instrumenti pogodni za promatranje i fotografiranje planeta, ali manje praktični za deep sky od schmidt-cassegraina.
Ostali teleskopi
Postoji još mnogo vrsta teleskopa, maksutov-newtoniani, richtey-chretien, off-axis newtoniani, ali takvi se smatraju više-manje 'egzotičnima' i nije ih potrebno posebno opisivati u FAQ-u budući da su namijenjeni naprednijim amaterima ili entuzijastima koji tako i onako neće čitati ovaj FAQ. O njima se informacije mogu naći na internetu ili pitajte na našoj newsgrupi. U svakom slučaju, zgodna su tema za raspravljanje.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
