Velika većina astronomskih početnika će puno radije kupiti 60mm teleskop na čijoj kutiji je velikim slovima napisano 625X povećanje nego 80mm teleskop na čijoj kutiji piše 50X-100X. Ne mogu vam uopće opisati koliko bi to bio pogrešan izbor. Iskusniji astronomi se valjaju po podu od smijeha kada na 60mm teleskopu vide naljepnicu 500X jer dobro, iz iskustva znaju koliko je to besmisleno i neupotrebljivo. Onim još iskusnijim je to već prestalo biti smješno i samo teška srca gledaju kako entuzijastični astronomi početnici kupuju takve teleskope da bi ubrzo zatim, razočarani totalno odustali od astronomije. Nadam se da oni koji ovo pročitaju neće napraviti istu pogrešku.
Bilo bi glupo i netočno recći da je povećanje totalno nebitno no još je puno gluplje reći što veće povećanje, tim bolje. Izbor povećanja, kao što ću ovdje probati pokazati, ovisi o objektu koji želimo promatrati i promjeru teleskopa koji koristimo.
Manje može biti bolje!
Vi bilo koji teleskop možete natjerati na bilo koje povećanje jednostavnom promjenom okulara (ovo baš i nije sasvim točno no za sada će poslužiti). Okulari su one stvarčice kroz koje gledate. Nisu pretjerano skupi (barem ako ne kupujete stvarno kvalitetne okulare) i jednostavno se, lako i brzo mijenjaju. Kupovni teleskopi obično dolaze sa 2 različita okulara (dakle, svaki daje drugačije povećanje) i Barlow lećom koja obično poduplava povećanje okulara (tako da na raspolaganju imate 4 različita povećanja). Ako ikada poželite neko drugo povećanje, samo si kupite novi okular. Dakle, povećanje teleskopa NIJE primarna stvar koju gledate kod kupnje.
Na samom početku bih želio naglasiti da u brojnim slučajevima mala povećanja daju puno bolje rezultate od velikih. Iskusni astronomi plaćaju ogromne novce da bi kupili (vrlo skupe!) okulare sa velikim fokalnim duljinama, koji daju vrlo mala povećanja. Jedan od razloga za to je što je na malom povećanju vidno polje veće tj. možemo istovremeno vidjeti veći komadić neba. Kako ima poprilično lijepih nebeskih objekata koji su prilično veliki, tako mala povećanja očito imaju svoju korisnu primjenu. Promotrite, na primjer, ove tri slike:
To su kompjuterske simulacije koje prikazuju kako bi se vidio poznati otvoreni skup u raku, M41, s različitim optičkim pomagalima. Prva slika prikazuje M41 gledan sa klasičnim dalekozorom, druga sa 80mm kratkim refraktorom a treća sa 8" (200mm) reflektorom. Kod teleskopa su korištena najmanja korisna povećanja (znam da sam prije rekao da možemo postići bilo koje povećanje ali u praksi ipak postoje ograničenja). Na prvoj slici je povećanje 8X, na drugoj oko 20X a na trećoj oko 40X. Iako je u ovom nizu 8" teleskop svakako daleko najmoćnije (i najskuplje) pomagalo, ovaj konkretan otvoreni skup puno lijepe izgleda u običnom dalekozoru upravo zato što on nudi manje povećanje. Još jedna stvar koju ste možda mogli primijetiti je razlika u svjetlini neba na ove 3 slike. Gledano sa velikim teleskopima na malim povećanjima, nebo je vrlo često toliko sjajno da ljude zna smetati.
Prednosti i mane velikih povećanja
Naravno, ono gore ne vrijedi za sve objekte. Većina objekata će ipak zahtijevati nešto veće povećanje. Opet naglašavam da to ne znači nužno najveće povećanje koje možete postići nego neko 'optimalno' povećanje koje će ovisiti kako o tome što promatrate tako i o opremi koju koristite.
Postoje 3 velike mane većih povećanja:
1) Na većem povećanju se svjetlo koje je skupio vas teleskop raspoređuje na veću površinu tako da će slika biti tamnija. Ovo je prilično velika mana kada uzmemo u obzir da je 90% objekata koje možete vidjti svojim teleskopom toliko tamno da je na samoj granici vidljivosti. Takvi se objekti (najčešće galaksije) na velikim povećanjima naprosto 'rasplinu', izblijede i nestanu. Svaki teleskop ima neku (prilično slabo definiranu) granicu iznad koje su objekti naprosto previše tamni da bi ih vidjeli.
Sa druge strane, da stvari postanu još kompliciranije je činjenica da je nekada potrebno upotrebiti malo veće povećanje baš kako bi se stvari učinile tamnijima. To je vrlo korisno kod sjajnih objekata tipa Mjeseca ili planeta no isto tako kod nekih deep-sky objekata. Iskusniji astronomi često savjetuju neko srednje povećanje za promatranje galaksija kako bi se donekle smanjila svjetlina neba i tako pojačao kontrast.
2) Slika je na većim povećanjima redovito manje oštra nego na malim povećanjima (za isti teleskop). Kako povećavate povećanje slika postaje sve blijeđa, i mutnija dok na kraju ne vidite apsolutno ništa.
3) Još jedna mana velikih povećanja, koja istina nema veze sa optikom no nije ništa manje bitna je stabilnost odnosno nestabilnost slike. Što je povećanje veće to će se slika u teleskopu više 'tresti' zbog vibracija samog teleskopa. Vrlo je teško zapaziti fine detalje na Jupiteru dok vam on na 200X povećanja pleše lambadu u vidnom polju. To bi vam izgledalo nekako ovako:
 |
 |
Na prvoj bi slici bilo korišteno povećanje od nekih 40X a na drugoj oko 120X. Pretjerano? Ne nužno... Dakako, ovdje bi se radilo o prilično lošim montažama no takve obično i dolaze sa imalo jeftinijim teleskopima.
Dakle, da sumiramo. Na većim povećanjima slika je tamnija, mutnija i trese se k’o luda, pa ipak, za neke objekte treba i veće povećanje.
Kakve veze ima veličina teleskopa s tim?
Ima svaku moguću vezu! Isto kao sto velika povećanja imaju one tri velike mane tako i veliki teleskopi (pod veličinom smatram promjer objektivne leće odnosno primarnog zrcala iliti širina teleskopa) imaju 2 vrlo bitne prednosti:
1) Veći teleskop skuplja više svjetla od manjeg. Zapravo, primarna funkcija teleskopa nije da poveća sliku nego da je učini dovoljno svjetlom. Duplo veći teleskop (duplo većeg promjera) će dati 4 puta sjajniju sliku. To znači da u većem teleskopu možete promatrati na većem povećanju a da vam slika i dalje bude dovoljno sjajna da ista vidite.
2) Što je teleskop veći to će slika biti oštrija i moći ćete zamijetiti puno više detalja na planetama, galaksijama, planetarnim maglicama i drugim objektima.
Dakle, veći teleskop će vam na istom povećanju pružiti sjajniju i oštriju (dakle kvalitetniju) sliku nego manji teleskop.
Kako stvari stvarno izgledaju...
Ne znam koliko je to bilo jasno do sada no nadam se da će ova slika stvari učiniti još malo jasnijim:
 |
Na slici možete dobiti neku predodžbu o tome kako svjetlina i oštrina slike (u ovom slučaju samo jedne zvijezde) ovisi o povećanju i promjeru teleskopa. Vidimo da je zvijezda u 60mm teleskopu već i na malim povećanjima prilično tamna i mutna te na imalo većim povećanjima skoro potpuno 'nestane'. Sa druge strane u 8" teleskopu (200mm) slika je svjetla i oštra čak i na prilično velikim povećanjima.
Još jedna zgodna stvar koja se vidi iz ove slike je izražajnost boje. Što je nama zvijezda tamnija u vidnom polju to će naše oko slabije raspoznavati njenu boju.
Možda ćete još bolju predodžbu dobiti na sljedeće dve serije slika tipičnog globularnog skupa gledanog sa 60mm odnosno 8" teleskopom na različitim povećanjima.
 |
Razlika u rezoluciji i svjetlini slike je i visše nego očita. Ovdje stvarno vrlo dobro možete vidjeti da isto povećanje ne znači i ista slika. Također možete vidjeti i da je u manjem teleskopu slika ljepša na manjim povećanjima dok veći teleskopi i na većim povećanjima mogu pružiti fantastične slike. Štoviše, sa 8" teleskopom je slika puno ljepša na većim povećanjima nego na manjim. Tu je vrlo dobro vidljivo i smanjenje kontrasta na malim povećanjima. Astronomi vole vidjeti sjajne objekte na tamnom nebu pa da bi to postigli sa većim teleskopima, često moraju malo 'nabiti' povećanje.
Niti jedan 60mm teleskop, ma koliko kvalitetan bio, vam neće razlučiti zvijezde u globularnom skupu, bez obzira koliko povećanje stavili. Bacite pogled i na sljedeću usporedbu izgleda galaksije gledane sa dva različita teleskopa pri istom povećanju:
 |
Slika je u 8" teleskopu ponovno neusporedivo sjajnija što našem oku omogućava da zapazi puno više detalja.
Na sljedećoj slici vidimo sličan 'test' napravljen na trojnom zvjezdanom sustavu.
 |
Ponovno je slika u većem teleskopu sjajnija, oštrija i općenito puno ljepša na svim povećanjima.
I zaključak je...?
Pa nije li logično? Kupite si barem 8" teleskop! Šalim se :) Kupiti ćete onaj teleskop za koji ćete imati dovoljno novaca. Bitno je jedino da znate što od njega možete očekivati kako se ne bi kasnije razočarali.
Bacite još jednom pogled na slike koje prikazuju kako se stvari vide kroz 60mm teleskop i probajte si zamisliti kako bi stvari izgledale na 625X povećanja! Zato se sljedeći puta kada vam netko ponudi mali teleskop sa nevjerojatnim povećanjem samo slatko nasmijte, recite da neka nađe nekog drugog naivca i produžite dalje.
Apparently, size DOES matter....
Domjan Svilković
Članak je preuzet iz starog Astronomskog mazina (početak prošle dekade)
Altazimutna montaža (po ugledu na DiscMount DM-6)
Teleskopi u amaterskoj astronomiji: vrste i osobine
, 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
