How can we Terraform Venus? Turning a hellish planet into a blue oasis
Pretvaranje paklene planete u plavo oazu.
Venera nam je najbliža planeta. Dobila je ime po najlepšoj boginji starih Grka i sve do sredine prošlog veka Zemljani su smatrali da je ona prijato, ugodno i pitomo mesto. Ali onda se ispostavilo da je Venera paklena planeta: vrela, otrovna i sa preteškom atmosferom. Ipak, kako je moguće od nje napraviti bajkovito mesto.
Cijepljenje, vakcinisanje, globalno je aktualna tema. Protiv koga ili za koga, kojim cjepivom ili pak kojom vakcinom, jel boli ubod igle ili rame nakon uboda, šta i kako rade femto-nano bio ili teh golim okom nevidljive strukture u našem tijelu..mahh pitanja je znatno manje nego odgovora. A svi smo pametni po tom pitanju, osim onih koji to nisu.
Aeronautička proizvodna kompanija 'Relativity Space' proslavila se kod kuće poslednjih dana zahvaljujući dobrom vođenju svojih financija. Ova kalifornijska kompanija nije do sada mnogo interesovala medije, ali razvija dve rakete koja će, ako nastave, dati puno materijala za razgovor: 'Terran 1' i 'Terran R'. 'Terran 1' je mala raketa, ne mnogo različitog dizajna od mnogih koje preplavljuju tržište poslednjih godina. Suprotno tome, 'Terran R' je prigrabio sve naslovne stranice zbog svojih gracioznih linija i u osnovi umanjene kopije 'SpaceX-ovog' sistema 'Starship'. 'Relativity Space' predstavlja novi kosmički startup smešten u Long Beachu, koji su 2015. osnovali lokalni inženjeri Tim Ellis i Jordan Noone. Poput ostalih New Space kompanija, njegov kratkoročni cilj je bio da razviju raketu kako bi se učvrstili na konkurentskom tržištu lansera. Smislili su 'Aeon 1', motor na metan – zapravo prirodni gas – i tečni kiseonik koji može da proizvede potisak između 69 i 113 kN. Motor sa manje od 100 delova, izrađen 3D printingom od posebne legure, testiran je više od 400 puta u Nasinom kosmičkom centru Stennis.
3:0 za manje od nedelju dana. Nakon decenija suše u istraživanju Venere – izvinjavam se 'Venus Expressu' i 'Akatsukiju' – sada odjednom imamo 3 nove misije. Ako je NASA pre nedelju dana odobrila misije 'VERITAS' i 'DAVINCI+' na Veneru, juče je Evropska svemirska agencija (ESA) dala zeleno svetlo 'EnVisionu', orbiteru dizajniranom za pravljenje radarske karte Venere visoke rezolucije. 'EnVision' je odabrana kao peta srednje velika misija agencije (M5) na štetu drugog finaliste, visokoenergetske opservatorije 'THESEUS' (Transient High-Energy Sky and Early Universe Surveyor). Ako sve bude teklo prema planu, 'EnVision' će poleteti 2031, nakon Nasinih sondi na Veneru, iako bi lansiranje moglo biti 2032. ili 2033. (referentni datum pokretanja projekta je maj 2032.).
Pošto smo nedavno videli misiju na Titan koja nikad neće poleteti, daj da vidimo jednu koja ima nekakve šanse. Ona će biti četvrta u Nasinoj porodici 'New Frontiers' koju čine 'New Horizons' (#1), 'Juno' (#2) i 'OSIRIS-REx' (#3), a ono što je čiini posebno zanimljivom, čak jedinstvenom, to je da se radi o helikopteru. Nosi naziv 'Dragonfly' a destinacija mu je – Titan.
Danas se na nebu dogodilo nešto neobično. Da nije medija koji su o tome izvijestili, puno ljudi ne bi ni znalo za taj događaj. A kako i bi kada se nije mogao vidjeti samo tako, da ga čovjek ugleda kada pogleda prema gore. Tako je bilo kod nas, no na nekim dijelovima Zemaljske kugle vidjelo se to itekako dobro. Evo o čemu se radilo. Dogodila se prstenasta pomrčina Sunca. Ona se događa kada se Mjesec, koji je u mijeni mlađaka, nađe u svojoj najudaljenijoj točki od Zemlje, apogeju, a prividno se nađe u ravnini točno prema Suncu. To je gledano sa Zemlje. Da smo negdje drugdje u svemiru, to se ne bi dogodilo. Zato kažemo - prividno.
Moj proces pisanja je spontan i zanimljiv čak i meni. Često se desi da počnem o jednoj temi a onda me podaci i slike odvedu na nešto sasvim drugo. Pretraživanje i čitanje je za mene kao Aladinova pećina: iza svake krivine je nova tajna koja čeka da je upoznam. Tako je bilo i danas. Pisao sam o dronu na Marsu, a onda sam se setio da hoće da pošalju dron i na Titan. 'Ha, zanimljivo za čitanje i pisanje! Samo da vidim koja to beše misija... TSSM? Šta to beše, nepoznato mi je. NASA-ESA? Moram to da vidim'. Dakle, danas ćemo da se upoznamo sa misijom čije lansiranje, kako sada stoje stvari, NIKO od nas neće da doživi.
U svom egzistencijalnom hodanju svijetom zaboravljamo ustremiti pogled ka nebu. Tamno zvjezdano nebo gledamo samo na fotografijama, dnevno plavo nebo sa pufastim bijelim oblacima gotovo i ne primjećujemo..