SOHO-ov LASCO C2 je prethodnih dana snimio prolazak Venere iza Sunca ( u ovom slučaju, okultera Sunca na opremi za snimanje svemirske solarne opservatorije)..
Crveni džin i beli patuljak kruže jedan oko drugog. Beli patuljak je prikriven u akrecionom disku crvenog džina. Oblak materijala teče sa velike zvezde na malu. Eksplozija nove na belom patuljku stvara svetlu loptu.
Prvi međuzvezdani putnik koji nas je posetio bio je ‘Oumuamua. Misteriozni objekt koji je brzo zaobišao Sunce i odjurio brzinom od 138.000 km/h. Sa procenjenih 400 metara u prečniku, izbledeo je iz vidokruga čak i najmoćnijih teleskopa u roku od nekoliko nedelja.
Zbijenost kuglastih zvjezdanih jata je dvosjekli mač. S jedne strane, imati toliko mnoštvo zvijezda slične dobi na jednoj gomili, za astronome znači mogućnost stjecanja uvidâ u kemijski sastav naše galaktike u njenoj ranoj povijesti. Ali u isto vrijeme, zbog velike gustoće zvijezda u jezgrama zbijenih jata, astronomi tamo teško razlučuju pojedinačne zvijezde.
Ova opservacija, načinjena NASA/ESA/CSA-inim Svemirskim teleskopom James Webb, zabilježila je tri različite slike iste galaktike u kojoj se dogodila jedna supernova.
Pred puno godina, jedna od mojih prvih popularno-znanstvenih objava bavila se podrijetlom i različitim grupama HIV virusa. Članak, uz slajdove, bio je neutralan i nekonfliktan. Bilo je to doba kada se dopaminska agresija na društvenim mrežama tek rađala, ali bio sam iznenađen ne malim brojem komentara „kako je nemoguće da priroda napravi tako nešto“, „kako je to nastalo u laboratorijima“ i naravno kako je to sve urota. Danas sam zahvalan na tim reakcijama, pripremile su me na svijet koji će tek doći, premda su sve reakcije bile pristojne (danas bi bile puno ružnije/će biti puno ružnije).
Od ovog trenutka pa do zaključno rujna ove godine, očekuje se da će zvijezda T Sjeverne Krune (ili T Coronae Borealis, T CrB) naglo bljesnuti i postati nova, onako kako je to ranije bila učinila još barem dvaput - 1866. i 1946. godine.
Ne, ne radi se o fantaziji nekog bolesnog uma niti o suludom projektu našeg gradonačelnika, već o zadatku koji je sebi postavio najveći matematičar Antike koji je živeo na Sirakuzi pre skoro 2500 godina. Reč je o Arhimedu.
Šezdesetih godina prošlog veka napravljene su ozbiljne procene stručnjaka, a stvoreno je i duboka uverenja široke javnosti da je odlazak na Mesec, zatim i na Mars prirodan sled stvari i istorijska neminovnost. Raketna tehnologija se ubrzano razvijala i činilo se da na tom putovanju nema nikakvih prepreka. Istina, datum sletanja na Mars smeštao se tek na početak 21. veka što su sredovečni i stariji ljudi tog doba sa razočarenjem primili jer su žarko želeli da dočekaju spuštanje na tu planetu.
Danas je ostao samo sa jednim operativnim žiroskopom. U poslednjih šest meseci, jedan o Hablovih žiroskopa je Nasi slao pogrešna očitavanja. Nakon resetovanja elektronike žiroskopa, jedno vreme je sve bilo u redu da bi se problem ponovo pojavio.