Problem vode u kanti star je četiri veka što znamo jer ga nalazimo u trećoj knjizi Njutnovih „Principa“ koju je slavni naučnik pisao pre otprilike toliko vremena. On svakako ne može biti stariji pošto je naučno znanje tek sa Njutnom dostiglo nivo na kome se o njemu moglo raspravljati. Problem je vrlo jednostavan: uzmete kantu vode i zarotirate je. Kao što i očekujete dešava se sledeće: usled trenja o zid kante voda i sama počne da rotira, centrifugalna sila je tera dalje od njenog centra, a pošto je zid kante sprečava u širenju ona se uz njega uzdiže.
No, Einstein Didn’t Solve the Biggest Problem in Physics
Mnogo ljudi me je zamolilo da pričam o video snimku „Da li je Ajnštajn rešio najveći problem u fizici... a nije znao za to?“ To je rasprava između Brajana Grina i naučnika koji su navodno koristili kvantni računar da otvore crvotočinu. Ali kakve to veze ima sa Ajnštajnom?
"Možemo zahvaliti Mesecu za predvidljivo vreme, okeanske struje i cirkulaciju važnih hranljivih materija. Mesec takođe pomaže u stabilizaciji nagiba Zemlje. Oduzmite Mesec, i Zemlja bi se ljuljala svuda. I to bi izazvalo ono što mogu opisati samo kao klimatske promene na steroidima. Zamislite da jednog dana pogledate u noćno nebo i vidite Mars ili Saturn tamo gde je Mesec trebalo da bude. To bi sigurno pretvorilo našu Zemlju u vanzemaljski svet. I ne samo zbog novog pogleda. Kako bi zamena Meseca promenila Zemljinu orbitu? Kojom planetom možemo bezbedno da zamenimo naš Mesec? A koja bi planeta bila najpogubnija?
Da li će astronomi uskoro, u narednih sedam meseci, postići suglasnost oko brzine širenja svemira? Da li će biti rešena Hablova tenzija? Ko će dobiti opkladu, prof. Hibš ili prof. Mrđa? Sve su to međusobno povezana, misteriozna pitanja.
Kao što svojim različitim čulima prikupljamo informacije o svetu oko nas, kombinovanjem informacija iz više kosmičkih „glasnika” dobijamo bolju predstavu kako Svemir funkcioniše.
U sredu nas čeka pomračenje Meseca. Neće to biti spektakularno pomračenje, naprotiv biće sasvim skromno, delimično. A i tada Zemljina senka će pokriti tek mali deo Mesečevog diska, svega 3,5%. I da stvar bude još gora, ono će se dogoditi u ranim jutarnjim satima, baš onda kada se po pravilu najslađe spava. A stvar bude još gora od toga, sasvim je moguće da će nebo tada biti prekriveno oblacima.
Astronomi su usmjerili NASA-in Svemirski teleskop James Webb u sam rub našeg Mliječnog Puta. Znanstvenici su taj predjel nazvali Ekstremnim rubom Galaktike (engl. Extreme Outer Galaxy), stoga što se nalazi više od 58 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječnog Puta. (Usporede radi, Zemlja se nalazi na približno 26 tisuća svjetlosnih godina od središta. (Ili, točnije, 27 tisuća svjetlosnih godina. Prim. prev.)
Ovo je Slika mjeseca s ESA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb. Objavljena je krajem prošlog mjeseca. Dodatna slika je detalj na kojemu se vidi stožasta sjena protoplanetarnog diska, o čemu se govori pri kraju članka.
, 
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
