- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: petak, 12 april 2024 14:02
-
Autor Marino Tumpić

U Istri otpočinje Tjedan kozmonautike
Opširnije: Danas je međunarodni dan čovjekova leta u svemir
- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 30 novembar 2020 20:36
-
Autor Draško Dragović

Sovjetski Savez je lansirao između februara 1969. i januara 1973. tri sonde klase E-8 s tri automatska vozila na daljinsko upravljanje koja su svetu ostala poznata kao 'Луноходи'. Od tri jedinice, E-8 №201, №203 i №204, obično se pamte samo poslednje dve jer su u istoriju ušle kao 'Луноход 1' ('Луна 17') i 'Луноход 2' ('Луна 21'), dok se prva raspala tokom lansiranja usled kvara na vrhu rakete 'Протон-К'. Četvrta jedinica, E-8 №205, nikad nije poletela jer je program bio neočekivano otkazan. Луноход – na ruskom 'Mesečevo vozilo' – imao je karakterističan oblik 'cyberpunk kade' postavljene na osam točkova (svaki promera 51 cm). Cilj ovakvog dizajna je bio da se dobije velika zapremina pod pritiskom u koju će se smestiti instrumenti i avionika. Gornji deo se sastojao od solarne ploče koja je mogla da se pomera i koja je generisala 1 kW struje, a koja se tokom lunarnih noći zatvarala kao poklopac radi održavanja unutarnje temperature vozila.
Opširnije: Prisećanje na 'Lunohodovu' nuklearnu grejalicu na polonijum
- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: nedelja, 02 avgust 2015 20:00
-
Autor Draško Dragović


Barminov konstruktorski biro
mesto nastanka lansirnih kompleksa u SSSR-u i Rusiji
Nijedno iole značajnije testiranje niti lansiranje u bivšem Sovjetskom Savezu a ni danas u Rusiji nije moglo ni da se zamisli bez učešća jedne moskovske kompanije kojoj je pečat dao slavni inženjer, ratni heroj i akademik, genijalni inovator V.P. Barmin. U njegove vizionarske snove spadala je i velika 12-člana modularna baza na Mesecu.
Opširnije: Barminov konstruktorski biro
- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: četvrtak, 15 januar 2015 17:49
-
Autor Draško Dragović
Kosmička saradnja Fracuske i SSSR-a (i Rusije nakon 1991.) bila je vrlo specifičnog karaktera obzirom da su se zemlje nalazile u protivničkim hladnoratovskim taborima. Ovde ću u glavnim crtama pokušati da predstavim stepen te saradnje gledano sa francuske strane. Naglašavam da je za čitanje ovakvih tekstova neophodno makar u najopštijim crtama sagledavati i razumeti geopolitičke prilike tada i danas.
Opširnije: Kosmička saradnja Francuske i Rusije
- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: sreda, 07 januar 2015 15:00
-
Autor Draško Dragović


Uređaj za zaštitu motora je bila poluloptasta višeslojna izolacija postavljena na pokretni ram prečnika 2 metra koji je mogao da se otvara i zatvara. Kada je zaštita zatvorena, njena maksimalna debljina je iznosila samo 25 cm. Ova zaštita je imala prvenstveni zadatak da štiti motore od pogubnog uticaja mikrometeoroida.
Opširnije: KAKO JE „CASSINI“ ŠTITIO MOTORE OD METEOROIDA?
- Detalji
-
Kategorija: Istorija astronautike
-
Datum kreiranja: ponedeljak, 01 decembar 2014 15:00
-
Autor Draško Dragović


U osvit Kosmičke ere, SSSR je već imao postavljenu mrežu kontrolnih stanica na zemlji, što im je omogućilo da komuniciraju sa prvim letilicama radi slanja komandi ka brodovima i obrade podataka koji su stizali na Zemlju s orbite. Kao što je bio slučaj i sa prvim kosmičkim raketama, sovjetska komandna i kontrolna mreža je imala svoje korene u programu dalekometnih balističkih projektila. Prvi takvi projektili su zahtevali da im se neprestano šalju radio-komande da bi mogli da podešavaju svoje trajektorije leta ka cilju.
Opširnije: Zemaljske kontrolne stanice