Užas i Strah (Deimos i Phobos, nazivi prema Grčkoj mitologiji) imena su dvaju poznatih Marsovih prirodnih satelita. Iako je riječ o veoma malim nebeskim objektima, koje je 18. kolovoza 1887. godine otkrio astronom Asaph Hall, njihova imena i karakteristike već preko 120 godina privlače pažnju znanstvenika i javnosti.

Kliknite na slike
phobos_sm
Marsov satelit Phobos (Strah, u prvom planu veliki krater Stickney)
deimos_sm
Marsov satelit Deimos (Užas)

Nekoliko je svemirskih misija s manje ili više uspjeha pokušalo odgonetnuti pravu prirodu o porijeklo zagonetnih satelita crvene planete. Nedostatak informacija i fotografije niske rezolucije podgrijavale su maštu raznih pseudoznanstvenika ali i ozbiljnih istraživača. Mogle su se tu tijekom vremena čuti i teorije kako se zapravo radi o svemirskim brodovima koje su izgradili nekdašnji stanovnici Marsa, kako je Deimos zapravo ljuštura velike svemirske naseobine smještene unutar stjenovitog vanjskog omotača. Mnogobrojni otkazi Američkih a naročito Ruskih letjelica koje su imale za cilj i njihovo istraživanje dolijevale su ulje na vatru poluinformacija u stilu - Marsovci ne žele da ih otkrijemo. No danas znamo da je stvarnost, kako to obično u znanosti biva, još intrigantnija nego u ljudskoj mašti.

Moderne Američke i Europske, a uskoro i Ruska letjelica Phobos-Grunt, svojim su istraživanjima pokazale kako se radi o iznimno interesantnim prirodnim objektima. Kamere s Mars Reconnaissance Orbitera, a posebice sustav HiRISE pokazuju nam slike Deimosa i Phobosa u do sada neviđenoj rezoluciji.

Najmanji detalji koji se mogu pojedinačno razlučiti veličine su dvadesetak metara. Sati i sati snimanja ovih objekata u konačnici su nam dali njihovu cjelovitu mapu geoloških formacija. Iako su na slikama koje prilažemo snimljena ista područja ali iz različitih kuteva, smjer Sunčevih zraka u kombinaciji s raznolikim sastavom površine satelita daje različite nijanse reflektirane svjetlosti, poput pravih malih dragulja. Zanimljivo je kako su na Deimosu samo dvije geološke strukture dobile svoja imena; krateri Swift i Voltaire, i to stoga što je ovaj dvojac u svojim djelima još prije njihova otkrića pisao o dva, tada fantomska, satelita oko Marsa!

No što su zapravo Deimos i Phobos?

Po svemu sudeći riječ je o stjenovitim asteroidima tkz. C i D klase, koje je iz nekog od stotinu potencijalnih razloga zarobila Marsova gravitacija. Deimos je manji, dimenzija 15 x 12 x 10 km, orbitira oko Marsa na udaljenosti od 23460 km. Za jedan okret oko planete potrebna su mu 1.2 Marsova dana (30 sati). S druge strane, znatno bliže Marsu, na svega 9500 km od površine kruži veći Phobos (27 x 22 x 18 km). Njegova je rotacija oko planete brža od trajanja dana na Marsu i iznosi svega 7 sati i 40 minuta, zbog čega će jednog dana u dalekoj budućnosti udariti u Marsovo tlo, a sudar će biti kataklizmičkih razmjera.


Kada bi bili na površini Marsa, noću bi golim okom vidjeli Deimosa kao slabašnu zvjezdicu, s druge strane Phobos bi bio poput sjajne Venere koji doslovce iz minute u minutu mijenja svoj položaj među zvijezdama na noćnom nebu. Danju bi bili svjedoci učestalih pomrčenja Sunca kada bi se sateliti našli između Marsa i Sunca u pogodnoj ravnini. Zbog malih dimenzija Deimosa i veće udaljenosti od površine jedva da bi i primjetili da se nešto događa, Phobos bi pak prekrio zamjetljiv dio Sunca ali nikada dovoljno da nastupi potpuna pomrčina Sunca. Uspije li Ruska misija Phobos-Grunt, u narednih nekoliko godina Zemljani bi napokon mogli u laboratorijama ispitivati uzorke njegove površine i dobiti odgovore na mnogobrojna pitanja. Dio zagonetke objekata čija imena izazivaju strahopoštovanje biti će tada otkriven, a nova generacija pitanja tek će započeti čekanje na nove misije i nove odgovore. Znanost je uzbudljivija čak i od najluđih maštarija...


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Evo analogije koja može da pomogne... 9 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Problem je u tome što mi ne možemo... 15 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 18 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 18 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 2 dana ranije

Foto...