Astronautika: misije

Zakazala tehnika, ljudski faktor ili možda prijevara osiguravatelja?

Proton-MNegativni trend u Ruskoj svemirskoj industriji nastavlja se i dalje. Najnovije lansiranje rakete Proton-M obavljeno ponedjeljak kasno navečer u 21:31 po našem vremenu obavljeno je bez greške. Dva masivna i skupa telekomunikacijska satelita Express-MD2 za Ruskog operatera te Telom-3 za Indonezijskog operatera (vrijedni preko 600 milijuna USD) bili su na dobrom putu prema geostacionarnoj orbiti. Raketni modul Brezze-M trebao ih je tijekom 17 minuta rada prebaciti na planiranu geostacionarnu orbitu no to se nije dogodilo. Prvo uljučivanje ovog raketnog bloka bilo je uspješno. Konglomerat se nalazio na planiranoj eliptičnoj orbiti 266x5014km. No kada je letjelice trebalo prevesti u geostacionarnu orbitu dogodila se pogreška. Raketni motor ovog bloka uključio se prema predviđenoj satnici no umjesto 17 minuta radio je svega 7 sekundi! Da stvar bude gora, računalo na Brezze-M raketnom bloku nastavilo je s radom oči gledno bez povratne informacije da s radom motora nešto nije u redu. Nešto kasnije, isto računalo dalo je komandu za odvajanje satelita od raketnog bloka. Šesto milijuna vrijedne letjelice sada su hrpa neupotrebljive elektronike u krivoj orbiti bez mogućnosti za ispravljanjem pogreške!

Proton-M_rampa

Ovo je druga neuspjela orbitalna akvizicija raketnog bloka Brezze-M u svega 12 mjeseci. Dana 17. avgusta 2011. na sličan je način izgubljen ruski telekomunikacijski satelit Express-AM4. Zbog sličnih razloga i problema s raketnim blokom Brezze-M izgubljene su tijekom zadnjih godina vojne (Kosmos), navigacijske (Glonass) i znanstvene (Mars 96) letjelice. Raketni blok Brezze-M proizvodi biro Khrunichev.

Naredno lansiranje Proton-M/Brezze-M rakete predviđeno za 23. kolovoza (Intelsat 23) odgođeno je do daljnjeg. Rusija je već pokrenula istragu koja mora dati odgovore zašto se takve stvari događaju. Nažalost to nisu pojedinačni slučajevi već pomalo negativni trend koji je uzeo previše maha.

Analitičari su primjetili kako se pogreške redovno događaju pri lansiranju ruskih letjelica (Russian Satellite Communications Company) dok se pri lansiranju letjelica u organizaciji International Launch Services iz SAD takve stvari zasada nisu događale. Je li riječ o svojevrsnoj sabotaži, aljkavosti u organizaciji i proizvodnji ili je nešto još opasnije na pomolu?

Zgodno je primjetiti kao su svi “neuspjeli” sateliti uredno bili osigurano kod više osigurateljnih tvrtki (Ingosstrakh i Alfa Strakhovanie, u posljednjem slučaju). Neimenovani izvori iz Roskosmosa špekuliraju s mogućošću da su letjelice plaćene i napravljene te uredno pospremljene na sigurno a da su zapravo lansiranje “fake” letjelice. Nakon što se dobije odšteta od osiguravatelja pristupiti će se “izradi novih letjelica-dvojnika”. Na taj bi način pojednici upleteni u ovakvu rabotu sebi osigurali veliku materijalnu korist. Ukoliko bi se ovakve, zasada samo insinuacije, pokazale točnima to bi bacilo velku ljagu na Ruski svemirski program i pojednine konstruktorske biroe.

 


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Evo analogije koja može da pomogne... 9 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Problem je u tome što mi ne možemo... 15 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 17 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 18 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 2 dana ranije

Foto...