Atomska energija, često se i neopravdano poistovjećuje s rušilačkom snagom atomskih bombi što u javnosti istovremeno podiže tenzije i odbacivanje svega s primjesom „atomski“. No nije sve tako crno i negativno.
Grad u neposrednoj blizini Černobila danas zjapi sablasno prazan
Neka od posljednjih istraživanja utjecaja nekontroliranih atomskih procesa na okoliš objavljena u dvomjesečniku ACS' Environmental Science and Technology ukazuju kako se biljke i životinje pa i čovjek znatno bolje, brže i bezbolnije prilagođavaju povišenom stupnju radijacije nego što se to obično misli. Uostalom, na zgarištu Hirošime i Nagasakija danas stoje velebni gradovi s stotinama tisuća ljudi i ekosustavom uz znatno manje posljedice od percepcije javnosti.
Oprema korištena u sanaciji elektrane više se ne koristi
Dana 26. aprila1986. jedan od pet reaktora u Černobiljskoj atomskoj elektrani (Ukrajina) oteo se kontroli i prouzročio havariju. Izbačene su poveće količine radioaktivnog materijala koje su vjetrovi odnjeli diljem ex SSSRa i Europe. Uništeni reaktor obavijen je betonskim oklopom, a preostala četiri reaktora desetljećima kasnije još su uvijek radili i proizvodili električnu energiju.
Danas znanstvenici postaju svijesni kako se biljni i životinjski svijet uokolo Černobiljske elektrane razvija i živi normalno usprkos povišenoj radijaciji. Martin Hajduch, voditelj međunarodnog tima istraživača kaže kako su otkrili neobjašnjivu sposobnost prilagodbe ekosustava na kontaminirano okružje, praktično bez devijacija u rastu i evoluciji. Uočljive su promjene kemijskih procesa u biljkama no one rezultiraju otpornošću na radijaciju! Sam mehanizam zašto i kako i dalje ostaje zagonetka. Tek 5% populacije flore i faune ukazuje na neke promjene, no većina njih zapravo je stekla svojevrsni brzi imunitet prema povišenim dozama radijacije.
Život na drugim svjetovima biti će borba s radijacijom
Vojna istraživanja također ukazuju na mogućnost „nastavka života“ i nakon eksplozija atomskih bombi, koje su prava dječja igračka naspram ma koje vrste i intenziteta havarija na atomskim elektranama.
Biljke su žilavije nego što smo to mislili
Istraživanja kod Černobilja nastavljaju se i dalje, i ma koliko čudno izgledalo rezultati će se obilato koristiti i upotrijebiti prilikom planiranja i gradnje ljudskih nastambi na drugim nebeskim tijelima. Na Mjesecu praktično ne postoji nikakova zaštita od ubitačnog svemirskog zračenja kakvu nam podaruje atmosfera i magnetsko polje Zemlje. Ipak, riječ je o još uvijek neistraženom području interakcije atomske energije, zračenja, uzroka i posljedica te je oprez, čak i veći nego što treba, dobrodošla početna pretpostavka.
Neki od nas putovati će ili već jesu avionskim interkontinentalnim rutama. Za desetak ili više sati leta svaki putnik primi veću dozu prirodne radijacije nego stanovnik naše zemlje za vrijeme Černobiljskog incidenta.