Astronomske perjanice Europske Svemirske Agencije, svemirski teleskopi Herschel i Planck spremni su za lansiranje raketom Ariane 5 iz svemirskog centra u Francuskoj Guiani.

herschel_planck
Svemirski teleskopi Herschel i Planck u svemiru

Godine pažljivog osmišljavanja i izrade dvaju specijaliziranih svemirskih astronomskih opservatorija napokon su privedene kraju. Teleskopi Herschel i Planck spremni su za vatreno raketno finale. Njihovo će se lansiranje obaviti raketom Ariane 5 u četvrtak 14. svibnja s raketodroma u Francuskoj Guiani.

Herschel

Herschel ima zrcalo promjera 3.5 m i po tome je najveći svemirski teleskop ikada lansiran u svemir. Njegova masa od preko 3.200 kg također je impresivna. On će prikupljati informacije o dalekim galaksijama, zvijezdama, planetama ali posebno je dizajniran da može zaviriti u prostor kojeg dosadašnji teleskopi sa Zemlje i iz svemira prepoznaju samo kao nakupine plina i prašine. Nikad dosad astronomi nisu imali prilike na ovakav način istraživati svemir u području infracrvenog i submilimetarskog područja elektromagnetskog spektra,

Zemljina atmosfera blokira veliki dio ovih zračenja, postavljen u Zemljinoj orbiti Herschel će imati neometan pristup ovom području. Astronomi očekuju velika otkrića tijekom narednih godina. Zanimljivo je spomenuti kako se u inače hladnom svemiru Herschel mora i dodatno hladiti kako bi zadržao sposobnost detekcije signala iz infracrvenog područja. Spremnik tekućeg helija na teleskopu hladi njegove senzore na temperaturu od svega 0.3 K od teoretskog minumuma moguće temperature. Računa se kako će sustav hlađenja biti dostatan za najmanje tri i pol godine rada ove letjelice.

Planck

S druge strane Planck ima zadaću da svojim istraživanjima da odgovore na fundamentalna pitanja astronomije. Kako je svemir nastao te kakve nas promjene očekuju u budućnosti. Njegovi će senzori zaviriti u procese od prije 14 milijardi godina, svega nekoliko stotina tisuća godina nakon "Velikog praska" (nastanka svemira). Punih 15 mjeseci letjelica će opažati i mjeriti mikrovalove uključujući i pozadinsko zračenje iz čitavog svemira. Svake minute letjelica će započinjati novi ciklus mjerenja. Znanstvenici se nadaju "uhvatiti" informacije potekle u prvim djelićima sekunde kada je nastao svemir. Nakon obrade rezultata biti će to jedinstvene slike našeg svemira u vrijeme kada je "začet" kao beba. Da bi Planck mogao vršiti planirana mjerenja i njegovi se senzori hlade na nevjerojatnih 0.1 K. Temperatura gotovo apsolutne nule na uređaju teškom gotovo dvije tone. Promjer zrcala Planckova teleskopa iznosi 1.5 m

Ubrzo nakon lansiranja ove će se dvije letjelice odvojiti kao bi svaka za sebe krenula na dvomjesečni put prema konačnom odredištu - drugoj Langrangeovoj točci. Milijun i pol kilometara daleko od Zemlje.

Herschel i Planck misije su Europske Svemirske Agencije. Pri izradi i opremanju letjelice ali i kasnije tijekom eksploatacije ESA prisno surađuje s NASA i konzrcijumom Europskih tvrtki.

Herschel je dobio ime po njemačko-britanskom skladatelju i astronomu Friedrich Wilhelm Herschelu (1738.-1822.) pozatom po otkriću planete Uran, dok Planck svoj naziv duguje osnivaču kvantne teorije - njemačkom fizičaru Max Plancku (1858.-1947.) .

 

 


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Problem je u tome što mi ne možemo... 4 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 6 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 6 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 1 dan ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Krigera nema na Marsovskom vidiku, plus... 1 dan ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka